Nevolja u obliku koronavirusa spriječila je mnoge ljetne festivale i slavlja. Organizatori su, prisjetimo se, krajem proljeća najavljivali festivale u planiranim, takoreći, uobičajenim terminima sve dok ih početkom ljeta nisu počeli otkazivati ili odgađati zahvaljujući tada rastućem broju zaraženih. Jedni su odlučili prenijeti sadržaj putem interneta, drugi odgodili za jesen, a treći bili primorani otkazati.
Za Lifestyle & Show smo o ovogodišnjem programu nacionalnog filmskog festivala u Puli koji će se održati od 29. kolovoza do 4. rujna 2020. u Pulskoj Areni razgovarali s njegovim umjetničkim ravnateljem, Zlatkom Vidačkovićem. Otkriva nam teme ovogodišnjeg programa i kriterije po kojima filmovi zaslužuju prikazivanje na festivalu.
“U prijavljenim dugometražnim igranim filmovima, počevši s “Glasom” Ognjena Sviličića, može se primjetiti lajtmotiv pojedinca koji se suprotstavlja pravilima zajednice i odlučuje sebe staviti na prvo mjesto te svjesno kršiti očekivanja okoline. Prijavljenim dugometražnim dokumentarcima pak dominiraju teme velikih tragedija ili tragičnih sudbina pojedinaca”, otkriva umjetnički ravnatelj čuvenog domaćeg filmskog festivala. Dodaje kako su osim tema tragedije i buntovništva iznimno popularne priče ženskog vala.
“Najjači uzlazni trend u hrvatskom filmu je područje ženskih tema i preokupacija. Tako se prepoznaje trend jakih ženskih likova, osobito u tri recentne obiteljske drame, od filma “Mare” u kojem glavnu junakinju tumači Marija Škaričić, do filmova “Mater” s Darijom Lorenci i “Tereza37” s Lanom Barić. Studenti pak od hrvatskih filmova najviše poznaju film “Metastaze” Branka Schmidta i komedije Vinka Brešana”, približava nam Vidačković i otkriva kriterij po kojemu neki film ulazi u program. Ovo nas je posebno zainteresiralo iz razloga što se, unatoč relativno lošim kritikama biografije frontmena pulskog benda KUD Idijoti, Branka Črnca Tuste pod nazivom “Tusta”, u režiji Andreja Korovljeva, domaći filmski svijet – barem putem Facebooka – digao na noge kada je saznao da spomenuti naslov neće biti dio ovogodišnjeg programa.
“Primarni kriterij je umjetnička kvaliteta filmova. No, filmski festivali primarno služe predstavljanju novih filmova i premijere su bit svakog festivala u Hrvatskoj i svijetu, pa tako i našeg. Iznimka je natjecateljski program dugometražnog igranog filma, jer Pula tradicionalno već 66 godina dodjeljuje nacionalne filmske nagrade u svim kategorijama, pa se prikazuju i hrvatski dugometražni igrani filmovi koji su već igrali u svim kinima, kako bi njihove ekipe konkurirale za Zlatne Arene”, pojašnjava.
Dobitnici ovogodišnjih Zlatnih arena okitit će se lovorikama 4. rujna, a već igrane naslove program “Pula u Zagrebu”, koji se održao od 30. srpnja do 1. kolovoza, ugostilo je kino Metropolis zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti.