Predavanjem o vođenju programa o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju, razvoju digitalnih vještina za nastavnike i učenike, otvorenim obrazovnim resursima (OER), mobilnom učenju i budućim e-školama, kojeg je održao Fengchun Miao, direktor Jedinice za tehnologiju i umjetnu inteligenciju u obrazovanju u UNESCO-u, završena je 23. CARNET-ova obrazovna konferencija “CUC 2021- Nove prilike” održana u Konvencijskom centru Šibenik i online platforme.
Ovomo konferencijom Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET ujedno je obilježila 30 godina uspješnog djelovanja u poticanju primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.
Program otvorenja konferencije svojim dolaskom u srijedu uveličao je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja, te pritom izjavio: “Danas je praktički nezamislivo funkcioniranje obrazovnog sustava bez potpore CARNETA i svega onoga što CARNET čini. Hvala za velika postignuća kojima ste omogućili prošlogodišnje odvijanje školske godine koji smo uspješno priveli kraju. Sada na početku ove školske godine ponovo smo suočeni s razmahivanjem pandemije gdje ćemo sigurno u nekim trenucima trebati prelaziti i na online nastavu. Od ravnatelja smo čuli da je CARNET spreman i da je već unaprijedio neke mogućnosti, pa ćemo onda svi zajedno sigurno uspjeti uspješno prebroditi i ovu situaciju.”
Okupljenima se na otvaranju obratio Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a: “Kako bismo stavili naglasak na pozitivne aspekte svega novoga što nas je zadesilo u protekle skoro dvije godine – i sve one izazove koje smo prepoznali i ostvarili kao prilike – ovogodišnju smo konferenciju s pravom nazvali „Nove prilike“! Fokusirat ćemo se na sve one izazove koje smo na neki način pretvorili sada već u trendove u području učenja i poučavanja” – kazao je Puljiz.
“Značajan dio konferencije posvetili smo i našem projektu e-Škole. Nakon uspješnog pilot projekta i pune tri godine provedbe druge faze projekta, predstavit ćemo vam trenutni status provedbe. Važno nam je ovdje istaknuti brojne projektne aktivnosti koje slijede u nadolazećem razdoblju a iznimno su bitne za kontinuiran razvoj digitalne zrelosti škola – i općenito za cilj samog projekta, a to su Digitalno zrele škole. Kao ravnatelj CARNET-a, mogu vam obećati da ćemo i dalje sustavno, i vjerujem kao i do sada, uspješno poticati digitalnu transformaciju obrazovnoga sustava i biti potpora digitalnim promjenama u društvu. To u prvome redu znači razvoj dobre mreže i niza usluga u skladu s potrebama svih skupina naših korisnika, pružanje različitih oblika obrazovanja i podrške za korištenje novih tehnologija u obrazovanju te zaštitu hrvatskoga digitalnog identiteta i prostora”, rekao je ravnatelj CARNET-a.
Ove godine konferencija nosi naziv „Nove prilike“ pa je tako i program fokusiran na teme vezane uz prilike koje pruža informacijsko-komunikacijska tehnologija – na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, hibridno i fleksibilno obrazovanje, prvi puta govori se o održivom razvoju, odnosno primjeni tehnologije za zeleni i održivi razvoj u školi.
Konferenciju je samo putem online platforme pratilo oko 1500 sudionika – učitelja, nastavnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, profesora s fakulteta, CARNET-ovih sistem inženjera i koordinatora, članova znanstveno-istraživačke zajednice, te informatičkih stručnjaka i gospodarstvenika iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Za njih i sudionike koji fizički prisustvuju konferenciji je tijekom tri dana organizirano je 50-tak radionica, niz interaktivnih izlaganja, tri pozvana predavanja, tri panel rasprave i dva okrugla stola. Kako postati bolji učitelj, Koliko sam uspješan u provođenju online nastave, Vodič za obrazovne influencere – učitelje nomade, Učiteljica kakva želim biti, Budućnost obrazovanja je multidisciplinarna, samo je dio predavanja održanih prvog dana konferencije “CUC 2021: Nove prilike”, koje je pratila velika posjećenost i dobra atmosfera.
Predavanje na engleskom jeziku o obrazovanju učenika za njihovu budućnost, a ne za našu prošlost u srijedu je održao Andreas Schleicher iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i inicijator Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika. Više od 20 godina radio je s ministrima i čelnicima obrazovanja na poboljšanju obrazovnog sustava. Predavač Andreas Schleicher govorio je o budućnosti obrazovanja na koje će utjecati i umjetna inteligencija. No, lako je reći, a teško je napraviti – dodao je, te napomenuo da je prije društvo trebalo nekolicinu izvanrednih ljudi, a danas treba sve. Tu se, naravno, postavlja i pitanje rizika od automatizacije – gubitka posla zbog robota, no što ljudi imaju više znanja i vještina, to su manje šanse od gubitka posla – rekao je. “Danas se učenike educira za zanimanja koja više neće postojati. Škole nemaju osjećaj za budućnost, već učenike educiraju za našu prošlost” – kazao je Andreas Schleicher i napomenuo kako nije dovoljno znati kemiju i fiziku, već treba razmišljati kao znanstvenik. Inovacija je spajanje točaka u veliku ideju.”
“Moderni svijet više ne nagrađuje ono što znaš, već za ono što možeš napraviti s tim znanjem” – kazao je i naveo primjere kako tehnologija pomaže: “Snaga tehnologije je u tome da može pratiti napredak učenika i učitelj tada može bolje znati kada krenuti dalje s gradivom.”
Predavanja stranih stručnjaka nastavljena su u četvrtak kada je Marco Neves, stručnjak za primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, također na engleskom jeziku, govorio o dobroj praksi uvođenja umjetne inteligencije u obrazovni sustav Portugala, te govorio kako se umjetna inteligencija može koristiti u okviru personaliziranog učenja.
Povodom 30 godina CARNET-a o događajima koji su obilježili povijest Hrvatske akademska i istraživačke mreže, te o planovima za budućnost, govorili su prof. dr. sc. Predrag Pale, jedan od osnivača CARNET-a, prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2003. do 2009., Jasenka Gojšić, ravnateljica CARNET-a od 1998. do 2004. godine i Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.
Pokrovitelji konferencije su Ured predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nakon prošlogodišnjeg online formata uvjetovanog epidemiološkim prilikama, konferencija je ove godine organizirana u hibridnom izdanju, pa se mogla pratiti putem platforme za virtualne konferencije ili uživo u Šibeniku.