Ekonomski analitičar Vladimir Novotny gostovao je u emisiji Novi dan N1 televizije i komentirao Prijedlog Državnog proračuna za 2022. godinu. Proračunom se predviđaju prihodi od 164.5 milijardi i rashodi od 173.8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2.6 posto BDP-a.
“Raste proračunska potrošnja. Hrvatska ima najveću razinu proračunske potrošnje u odnosu na BDP u usporedbi sa svim državama Istočne Europe, negdje oko 55-60 posto novostvorene vrijednosti se kontrolira od strane vlade i to nije dobro. Nema dovoljno prostora u privatnom sektoru. Zapravo se političkim odlukama usmjeravaju novci. Te političke odluke su najčešće pogrešne.”
Novotny je istaknuo da će vladine fiskalne politike nadzirati europski institucionalni okvir, a kada Hrvatska uđe u europsku monetarnu uniju, onda će se to monitorirati još i više.
“Velikih iskakanja iz te osnovne stabilizacijske linije neće biti. Hrvatska je prihvatila stabilizacijski sporazum iz Maastrichta koji osigurava koridor u kojem se vladine politike smiju kretati a da ne naprave veliku štetu sebi, pa i monetarnoj uniji. Hrvatska će sigurno 2023. ući u europsku monetarnu uniju koja je vrlo stoga nakon grčke krize. Nadam se da se tu neće dogoditi nikakav eksces koji bi Hrvatsku izbacio iz ovih tračnica”.
Novotny je izjavio da prognoze ekonomskog rasta nisu loše, ali kako nisu nažalost rezultat vladinih intervencija.
“Vlada će ovdje i ondje ubaciti novac, tu je i novac iz europskih fondova, ali ukupan iznos europskih novaca koji ćemo apsorbirati je jednogodišnji proračun. To vladin sektor u RH sprži u roku godine dana.”
“Hrvatska je ovu krizu preživjela u V-obliku, relativno brzo se ekonomija vratila nazad, perspektive su pozitivne, svi u Hrvatskoj vide neku perspektivu da će se krenuti naprijed u odnosu na 2009. i 2010. kad smo se šest godina izvlačili iz tog dubokog pada ekonomske aktivnosti”, dodao je Novotny.
Istaknuo je da “bez privatnog sektora neće biti razvoja”, a tu tezu pojasnio je na primjeru zdravstvenog sustava.
“Hrvatska je jedina zemlja EU koja ima značajnu dominaciju državnih bolnica. Država kontrolira bolnice, bolnički sustav je neučinkovit, stvaraju se ogromni dugovi. U covid-krizi su dali veliki doprinos, ali okvir je loš”. Tek 10 posto usluga se pruža u privatnim bolnicama, a u Njemačkoj je samo jedna trećina bolnica u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalne samouprave. Druga trećina su privatne, a treća trećina je u vlasništvu evangeličkih crkava. U tom kontekstu ne vidim neki zaokret u ovom proračunu, Vlada bi morala pustiti više privatnog sektora tu.”
Novotni je komentirao i vladinu odluku kojom se privremeno ograničila cijena naftnih derivata.
“Da vlada nije intervenirala u cijene naftnih derivata, cijena bi bila niža danas, kao što je to u Sloveniji. Cijena nafte je narasla jer je potražnja bila velika, ali je sada pala. Nafte ima na tržištu, samo nije došla do potrošača.”
Vlada ne smije bilo gdje intervenirati, a osobito ne u cijene jer se one moraju formirati po zakonitostima tržišta, a ne po političkim odlukama vlade, izjavio je ekonomski analitičar Novotny..