Vlada je održala tematsku sjednicu potpuno posvećenu velikom paketu zakona koji su povezani s pristupanjem Hrvatske europodručju. Na sjednici se razgovaralo o više od 60 zakona. Premijer Plenković istaknuo je da će članstvo u eurozoni hrvatskom gospodarstvu omogućiti niže kamate, veću otpornost na krize i veću konkurentnost, a članstvo povećava i međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu.
Cilj današnje sjednice je predložiti hrvatskom saboru 65 prijedloga zakona koje mijenjamo s obzirom na ulazak RH u euro područje. Uz njih bit će još 20-ak zakonskih tekstova koji će ići u redovitu proceduru, a vezani su uz uvođenje eura, rekao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Istaknuo je kako je hrvatska ekonomija visoko eurizirana ekonomija, te da je cilj uvođenje eura jasno naznačen u programu vlade od 2016. i 2020. godine. Rekao je, da je Hrvatska završetkom pristupnih pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju EU-u, te referendumom i ratifikacijom tog ugovora u Saboru vrlo jasno rekla da želi biti članica europodručja.
Proteklih nekoliko godina sustavno smo radili na ispunjavanju kriterija i svih pretpostavki da postanemo članica euro područja. Članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućuje veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i vanjskih ekonomskih šokova. Gospodarstvo omogućuje niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost. Hrvatskoj jača međunarodni položaj osobito u ekonomskim i financijskim segmentima, utječe na najviši investicijski kreditni rejting koji smo imali ikada, a važno je da ulazimo u specifičnom kontekstu koji je globalan – posljedice ruske agresije na Ukrajinu, porast cijena energenata, porast cijena hrane, posljedice globalne pandemije, rekao je Plenković.
Naglasio je kako je razdoblje koje je pred nama, četiri ključna mjeseca, karakterizirano s nekoliko važnih procesa.
Prvi je zaštita potrošača. Drugi je zakonodavni aspekt priprema, kojeg rješavamo kroz ove pakete zakona i time osiguravamo pravodobne izmjene zakona i pravnu sigurnost. Treći segment je prilagodba svih segmenata društva na novu valutu uključivši i opskrbe euro novčanicama i kovanicama u nekoliko faza svih ključnih aktera – banaka, pošte, trgovina, građana, Fine… I četvrto da raspravimo prednosti članstva Hrvatske u europodručju, istaknuo je premijer.
Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji uz nužne elemenete prilagodbe uvođenju eura predviđa i snižavanje stope PDV-a na 5 posto na isporuku sječke, peleta i drva za ogrjev, kao i nultu stopu PDV-a za solarne panele.
Po riječima ministra financija Marka Primorca, izmjenom zakona predlaže se promjena odredbi povezanih s uvođenjem eura kao i daljnje porezno raterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su suočeni građani i gospodarstvo.
Tako se predlaže da se sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrijevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljena od dana stupanja zakona na snagu pa sve do 31. ožujka 2023. godine.
Nadalje, predlaže se da se PDV-om po stopi od nula posto oporezuje isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Ta bi se stopa, naveo je ministar, primjenjivala na isporuku i ugradnju solarnih ploča samo u krajnjoj potrošnji, dakle na građane i njihove energetske zajednice, tj. kod višestambenih zgrada te na osobe koje obavljaju djelatnost od javnog interesa.
Time se otvara prostor za snižavanje cijena kao poticaj korištenju obnovljivih izvora energije, ocijenio je Primorac. U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da će predložene mjere smanjiti prihode državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 120 milijuna kuna na razini godine.