Udruga poreznih obveznika Lipa upozorava da vladin prijedlog zakona o obnovi Zagreba nakon potresa ima najmanje šest vrlo ozbiljnih nedostataka koji bi mogli imati izuzetno negativan utjecaj na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
U sklopu projekta “Barometar konkurentnosti”, Kristijan Kotarski predstavio je analizu Prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru.
Kotarski u analizi izdvaja šest ozbiljnih nedostataka zakona; ne osigurava dovoljno transparentnosti trošenja javnog novca, nisu precizno kvantificirane fiskalne obveze, nema za cilj zaštitu objekata nakon obnove, ne navodi omjer štete između javne i privatne imovine, ne navodi bilo koji oblik imovinskog/dohodovnog cenzusa, ne uspostavlja mehanizme za adekvatno suočavanje sa sličnim prirodnim katastrofama u budućnosti.
U samoj analizi, naime, Kotarski zamjećuje da prijedlog zakona unosi dodatnu konfuziju oko visine implicitnih i eksplicitnih budžetskih obveza, jer se u ocjeni i izvorima sredstava potrebnih za provedbu zakona kako procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 86,36 milijardi kuna (11,57 milijardi eura), a odmah u sljedećem odlomku formulacija da je “procjena troškova obnove napravljena temeljem projekcije pregledanih zgrada i pilot projektom karakteristične tipologije zgrada i oštećenja te iznosi ukupno 42 milijarde kuna”.
Dodatnih pojašnjenja nema pa tako ostaje neodgovoreno najvažnije pitanje – kolika su egzaktna sredstva potrebna za provođenje ovog zakona, ističe Kotarski, dodajući da prijedlogu zakona nedostaje i plan ostvarenja prihoda Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (omjer EU i nacionalnih sredstava kao i njihova planirana struktura).
Kotarski zaključuje da takav prijedlog zakona negativno utječe na nekoliko pod-indikatora Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji mjere ukupnu konkurentnost gospodarstva. Riječ je o incidenciji korupcije, osiguranju stabilnosti javnih politika, brzini reakcije vlade na promjene u okruženju, postojanju dugoročne vizije od strane vlade, transparentnosti budžetiranja, dinamici javnog duga i razvoju tržišta osiguranja.
Ujedno, smatra da je neutraliziranje tih negativnih efekata moguće postići implementacijom dobrih praksi iz drugih država koje su bile suočene sa sličnim izazovima, navodi se u priopćenju Udruge lipa.