U lipnju država isplaćuje potpore za 100 do 150 tisuća radnika, evo po kojim pravilima - Kanal 5

U lipnju država isplaćuje potpore za 100 do 150 tisuća radnika, evo po kojim pravilima

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sljedeći tjedan definirat će mjere skraćenog radnog vremena, a kojima će država sufinancirati dio rada tvrtkama pogođenima krizom zbog koronavirusa. Ako tvrtka radi pet dana u tjednu, a ima potrebu za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac plaće za četiri radna.

Još uvijek je riječ o radnom materijalu koji treba usuglasiti sa socijalnim partnerima idućeg tjedna, a u tu mjeru u lipnju biti uključeno između 100 i 150 tisuća radnika. 

Mjera skraćenog radnog vremena će se odnositi na sve sektore, tako će pravo na tu mjeru imati svi poslodavci koji zapošljavaju desetero i više radnika, a državno sufinanciranje radnog vremena trajat će od 1. lipnja do 31. prosinca ove godine.

Potpora će se dodjeljivati za privremeno uvođenje punog radnog vremena u trajanju kraćem od 40 sati, ali ne kraćem od 20 sati. Pritom će za puno radno vrijeme privremeno skraćeno na 20 sati tjedno potpora iznositi najviše do 2000 kuna, a za puno radno vrijeme privremeno skraćeno u trajanju između 21 i 36 sati tjedno isplaćivat će se razmjerno manji iznos potpore.

Kriteriji za isplatu potpore su očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora u iznosu od minimalno deset posto. Pravo na potporu imat će poslodavci koji zapošljavaju od deset do 50 radnika, i to ako su podnijeli zahtjev za najmanje 30 posto radnika. Tvrtke koje imaju između 50 i 250 zaposlenih imaju pravo na potporu ako podnesu zahtjev za najmanje 20 posto radnika. Poslodavcima koji imaju 250 i više radnika skraćeno radno vrijeme sufinancirat će se ako zahtjev za potporu podnesu za najmanje deset posto radnika. Prijedlog socijalnih partnera je da za tvrtke koje imaju do 50 radnika kriterij bude 20 posto, a za poslodavce koji zapošljavaju više od 50 radnika da to bude deset posto.

Mjeru skraćenog radnog vremena moći će koristiti poslodavci koji dokažu nemogućnost ugovaranja novih poslova tijekom pandemije koronavirusa kao i nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva i alata. Isto tako pravo na potporu imat će oni koji dokažu nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad. Oni koji žele da im država sufinancira radno vrijeme morat će u svom zahtjevu dostaviti i tjedne planove rada za svakog pojedinog radnika te evidenciju o radnom vremenu. Svi poslodavci morat će dokazati pad prihoda od prodaje 20 posto u mjesecu za koji traže potporu prije njene isplate, osim prerađivačke industrije.

No bit će jasno propisani i kriteriji za vraćanje potpore. A to će morati učiniti oni poslodavci koji od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2021. godine isplate dividendu ili udjel u dobiti, ako vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele dodijele članovima uprave, izvršnim direktorima, prokuristima ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njihova poduzeća.

Potporu će morati vratiti i poslodavac koji dodijeli pravo članovima uprave, izvršnim direktorima, prokuristima ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegova poduzeća kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica ili tim osobama isplati bilo koji iznos, primjerice bonus za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, u skladu s propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka. Ako ne žele vratiti potpore, neće smjeti ni stjecati vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele.

Usto, poslodavac neće smjeti otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu 30 dana od dana prestanka korištenja potpore. U Ministarstvu kažu da će se mjera skraćenog radnog vremena donijeti kao dio Mjera aktivne politike zapošljavanja koje donosi Upravno vijeće HZZ-a, a financirat će se u sklopu SURE programa Europske unije. SURE je jedna od triju sigurnosnih mreža EU vrijednih ukupno 540 milijardi eura, a namijenjena je očuvanju radnih mjesta, poduzećima i državama članicama. 

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA