Ako sudimo prema iskustvima drugih zemalja, uvođenjem eura Hrvatska će svakako doživjeti cjenovni udar, ali – nadajmo se – ne toliko dramatičan koliko to najavljuju protivnici uvođenja eura i ‘profesionalni katastrofičari’. Cjenovno povećanje treba očekivati po dvije osnove; zaokruživanja cijena te usklađivanja domaćih cijena s cijenama zajedničkog tržišta.
Uvođenje eura poželjno je radi nestanka valutnog rizika i nižih kamata na kredite u Hrvatskoj u odnosu na zemalje koje nisu u eurozoni, a što je uistinu od posebne važnosti za gospodarstvo i za građane.
Dakle, Hrvatske je uspjela ući u ‘euro čekaonicu’ tj. u tečajni mehanizam ERM2 te će tijekom dvogodišnjeg perioda tečaj kuna/euro će oscilirati oko zadane razine, no euro će se ipak najranije uvesti tek 2023. godine.
Uvođenje eura je prvenstveno političko pitanje na koje smo se pristupnim ugovornom obvezali ulaskom u Europsku uniju. No, je li vrijeme za dinamiziranje tog procesa je potpuno drugo pitanje jer ulaskon u ERM2 nema više prostora za vođenje samostalne monetarne intervencionističke politike. Toga su zasigurno svjesni u Vladi dok promišljaju mjere za rješavanje gospodarskih i socijalnih problema koje je uzrokovala pandemija koronavirusa, a zbog čega – između ostalog – pozvali i cjelokupnu oporbu na sastanak i razgovore.
No, Hrvatska je i do sada vodila monetarnu politiku koja nije koristila mogućnosti na raspolaganju, a mogla je zahvaljujući upravo vlastitoj monetarnoj suverenosti, a ulaskom u eurozonu postajemo dijelom monetarne unije koja je ipak skrojena za najrazvijenije i najbogatije. No, kako nismo koristili potencijale monetarne suverenosti onda nemamo
Opravdan je strah za mogući pad visine plaća. Startno će se visina primanja samo konvertirati po prihvaćenom tečaju, ali pravo pitanje je kako će se realizirati usklađivanje sustava cijena i mjerila vrijednosti u eurozoni, a s tim su se problemom suočavaju sve zemlje kod uvođenja eura.
Dakle, prava korist od ulaska u eurozonu će biti nestanak valutnog rizika na domaći i inozemni dug te niža razlika kamata u Hrvatskoj u odnosu na prosjek europodručja.