Nema dovoljno prijavljenih projekata na temelju kojih bi se iskoristilo gotovo 2,2 milijarde kuna, a novac se treba potrošiti do lipnja sljedeće godine.
Od ukupne alokacije grad sigurno neće uspjeti sve povući, odnosno neće stići iskoristiti ta sredstva i pitanje je može li se prebaciti taj novac na neke druge stavke, ili će se morati vratiti u EU proračun.
Još u veljači ove godine Grad Zagreb raspisao je tri poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u područjima obrazovanja, prometne i vodoopskrbne infrastrukture, za vraćanje u prvobitno stanje objekata prije potresa, a vrijednost ukupne alokacije je 2,2 milijarde kuna, navodi Jutarnji list.
U gradu je pristiglo prijava u vrijednosti oko milijardu kuna.
Što će se dogoditi s preostalim novcem ako se ne potroše te postoji li mogućnost da se rokovi prolongiraju?
U tijeku su pregovori s Europskom komisijom o produljenju roka za dodatnih šest mjeseci, kažu u gradu. Izvori Jutarnjeg lista kažu da od namijenjenih 1,2 milijarde kuna za područje obrazovanja, grad ima projekata za oko 800 milijuna kuna, a da u segmentu vraćanja u prvobitno stanje prometne infrastrukture i čišćenja terena od predviđenih 823 milijuna, imaju samo oko 200 milijuna kuna projekata. Od tih 1,2 milijarde kuna za obrazovanje, grad je dosad ugovorio samo 38,6 milijuna kuna za 15 projekata ili 3,2 posto od ukupno predviđenih sredstava.
Poziv je otvoren do kraja godine, a prema podacima otprije petnaestak dana, ukupno je prijavljeno 76 projekata obnove potresom oštećenih škola u iznosu od 677,4 milijuna kuna, dakle samo nešto više od polovice predviđenih sredstava.