Piše: Mirella Rasić, stručnjakinja za europske poslove, bivša starija dužnosnica Europske komisije
Za zdraviju i pravedniju EU
Pandemija koronovirusa ostavila je dubok trag na zdravstveno i društveno-gospodarsko okruženje građana Europske unije. U iščekivanju novog tzv europskog cjepiva protiv Covid-19 virus, jučer je Europska komisija objavila svoj godišnji Program rada za 2021. koji kako navodi ”želi stvoriti pravedniju, zdraviju, konkurentniju i prosperitetniju Europu”. Program sadržava nove zakonodavne inicijative u okviru ukupno šest glavnih ambicija političkih smjernica koje je predsjednica Komisije, van der Leyen izožila u svom govoru o stanju Unije u rujnu ove godine. Kaže se da će Komisija nastaviti paralelno s radom na ostvarivanju prioriteta iz tog programa, raditi na upravljanju aktualnom krizom i podizanju otpornosti europskih gospodarstava i društava.
Program je usko povezan s europskim planom oporavka, tzv instrumentom za oporavak ”Next Generation EU” u koji se već prve godine oporavka namjerava preusmjeriti dosad nezabilježenih 672,5 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava.
Program rada fokusiran je na šest ključnih prioriteta Europske komisije za 2021.g:
1. Europski zeleni plan
Kako bi Europa postala klimatski neutralna do 2050., Komisija će predstaviti tzv. paket za cilj od 55%, odnosno za smanjenje emisija za najmanje 55% do 2030. Paket će obuhvatiti razna područja od obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, korištenje zemljišta, oporezivanje energije, raspodjelu emisijskog tereta do trgovanja emisijama.
2. Europa spremna za digitalno doba
Ususret „digitalnog desetljeće” Komisija namjerava iznijeti plan s jasno definiranim digitalnim ciljevima do 2030., koji se odnose na povezivost, vještine i digitalne javne usluge. Središnje će mjesto u njemu, kako kaže, imati ”pravo na privatnost i povezivost, sloboda govora, slobodan protok podataka i kibersigurnost”. Komisija namjerava donijeti propise u područjima sigurnosti, odgovornosti, temeljnih prava i podatkovnih aspekata umjetne inteligencije. U tom će duhu predložiti i europsku elektroničku identifikaciju.
3. Gospodarstvo u interesu građana
Komisija namjerava predložiti ambiciozan akcijski plan za potpunu provedbu europskog stupa socijalnih pravatako da nitko ne bude zapostavljen u oporavku Europe. Također će predložiti i novo europsko jamstvo za djecu, kojim se svoj djeci osigurava zadovoljavanje osnovnih potreba kao što su zdravlje i obrazovanje. Preispitat će okvir za postupanje u slučaju propasti banaka u EU-u, te poduzeti mjere za povećanje prekograničnih ulaganja u Uniji i snažnije se boriti protiv pranja novca.
4. Snažnija Europa u svijetu
Komisija će se pobrinuti da Europa ima ključnu ulogu u današnjem nestabilnom svijetu, među ostalim i predvođenjem globalnih nastojanja da se proizvede sigurno i svima dostupno cjepivo.
5. Promicanje europskog načina života
Zbog krize uslijed bolesti pandemije, Komisija će predložiti izgradnju snažnije europske zdravstvene unije, ponajprije jačanjem uloge postojećih agencija i osnivanjem nove agencije za napredno biomedicinsko istraživanje i razvoj. Zatim, iznijet ćenovu strategiju za budućnost Schengena kako bi se očuvalo i poboljšalo njegovo funkcioniranje. Što se tiče ulaska Hrvatske u Schengen, Komisija je već dala svoje preporuke za ulazak a buduća dinamika ovisit će o političkoj volji zemalja članica da kažu tj izglasaju ”da” za naš ulazak. Novi pakt o migracijama i azilu donijet će nekoliko prijedloga mjera za zakonitu migraciju, uključujući paket koji se odnosi na talent i vještine. Komisija namjerava nastaviti jačati sigurnosnu uniju borbom protiv terorizma, organiziranog kriminala i hibridnih prijetnji.
6. Novi poticaj europskoj demokraciji
Komisija će predstaviti nove strategije o pravima djeteta i osoba s invaliditetom.Predložit će i da se među kaznena djela u Uniji svrstaju svi oblici zločina iz mržnje i govora mržnje. Zatim, predložit će jasnija pravila o financiranju europskih političkih stranaka i poduzeti mjere za zaštitu novinara i civilnog društva od zlouporabe sudskih postupaka.
Može li Europa izaći na kraj sa svim izazovima?
Kao što je izjavila predsjednica Europske komisije, Ursula van der Leyen, ”budućnost će biti ono što mi od nje napravimo. I Europa će biti ono što mi od nje želimo. Trebali bismo prestati s uništavanjem i raditi na jačanju i izgradnji svijeta u kojem želimo živjeti”.
Sve ove teme tj prioriteti i inicijative iznešene u godišnjem programu rada EK, doista su dobro detektirani prioriteti i u praksi izvedivi. Međutim, sve političke prioritete trebalo bi ”prevesti” u realne vremenske okvire kojih se političari i lideri zemalja članica ne drže, kada su u pitanju mjere koje je Komisija predlagala posljednjih devet godina. Što se mene osobno tiče, problem i mjesto gdje uvijek zapinje je implementacija tj provedba mjera koje Komisija kao legislator predlaže, a zemlje članice sprovode.
Drugi val pandemije koronavirusa, koji se rasplamtao Europom, učinit će Europsku ekonomiju još krhkijom. Pandemija već utječe na toliko aspekata života svih nas da nam je samo još jednom potvrdila da se ni jedna članica EU ne može sama nositi niti s pandemijom niti s ekonomskim posljedicama.
Međunarodna utrka oko pronalaska cjepiva protiv koronavirusa, promicanja međunarodnih politika za borbu protiv klimatske krize, diverzifikacije opskrbnih lanaca kako bi se smanjila ovisnost o Kini i angažiranje partnera u razvoju zelene i digitalne ekonomije sastavni su dio vanjske politike. A što se tiče trgovine i pomoći, EU je i dalje najjači svjetski akter. Problem je u tome što se europski politički narativ ne fokusira dovoljno na snagu koju ima EU ali je ne koristi. Niti je, niti se može praviti da je neki udaljeni otok ili tvrđava, Europa je naprosto uronjena u svijet oko sebe, a kako će i na koji način EU lideri uspjeti tj hoće li uspjeti, razmrsiti svoje domaće i međunarodne izazove, uvelike će ovisiti i oblikovati budućnost EU projekta.
Quo vadis Europa ?