Ekonomski stručnjak i redovni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, Ljubo Jurčić ne dijeli oduševljenje premijera Andreja Plenkovića u vezi ulaska Hrvatske u čekaonicu eurozone, naprotiv.
Poznata je njegova teza da je upravo tečaj i jaka hrvatska kuna uništila hrvatsku industriju, izvoz i gospodarstvo u cjelosti. Zbog tečaja od 7,5 kuna za euro Hrvatska će i ubuduće biti na samom začelju Europske unije, mišljenja je Jurčić. Komentirajući ulazak Hrvatske u ERM II, Jurčić je izjavio;
“Hrvatska zadovoljava uvjete već više od 25 godina, zato što imamo fiksni tečaj od 1994. Stoga priče da će nam to donijeti velike blagodati nisu istinite, jer nam taj tečaj nije donio nikakve blagodati ni do sada. Hrvatska zadovoljava administrativne uvjete za uvođenje eura, oduvijek, ali ne i one suštinske, ekonomske. Kad se odreknemo kune, u rukama više nećemo imati ni jednu ekonomsku politiku kojom bi mogli razvijati Hrvatsku.”
Profesor Jurčić ističe kako je ERM II ‘činovnička igra’, jer hrvatski deficit nije tri posto, niti javni dug 60 posto BDP-a, a to propisuje mastriški sporazum. Predviđa se ovogodišnjji proračunski deficit od 25,3 milijarde kuna, dakle sedam posto BDP-a, s udjelom javnog duga od 86,7 posto BDP-a.
Tečaj kune od 7,53 za euro je, prema riječima Jurčića, zadavio hrvatsku industriju, jer se uz takav tečaj domaća proizvodnja ne isplat, pa je zadnjih 25 godina hrvatsko gospodarstvo obilježeno ulaganjem u trgovačke centre umjesto u industriju, uvozna roba zbog ovog tečaja je jeftinija te se u Hrvatskoj ne isplati proizvoditi, mišljenja je Jurčić.
Tečaj kune trebao bi biti 12 ili 14 kuna. Kada bi tečaj bio 12 kuna za euro Hrvatska bi imala proizvodnju mlijeka za domaće potrebe, a ne uvoz 900 milijuna litara godišnje, porasla bi zaposlenost na 50 tisuća radnika u tekstilnoj industriji, a ne sadašnjih 20 tisuća, bilo bi zasigurno i 50 tisuća zaposlenih u industriji namještaja.
S ERM-om smo se dodatno zakopali na dno Europske unije i postajemo ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji. Bit ćemo na infuziji Europe, prikopčani na fondove pomoći siromašnim zemljama. To se vidi i iz tzv. koronafonda, koji EU daje najviše onim zemljama koje su najsiromašnije i upravo iz tog razloga Bugarska i Hrvatska dobivaju po glavi stanovnika najviše, a ne zato što je politika koju vodi naša Vlada najuspješnija. Smatram da je to sramota za hrvatske intelektualce, političare i građane, mišljenje je Ljube Jurčića.
U vezi mogućeg snižavanja kamata na kunske kredite zbog smanjenog valutnog rizika profesor Jurčić kaže da valutnog rizika u Hrvatskoj nikada nije ni bilo baš zbog fiksnog tečaja, a to su bili izgovori za visoke kamate.