PRESS / ZDRAVSTVENA INSPEKCIJA Nije bilo značajnih stručnih propusta, Matijanić je mogao doći na hitni prijem - Kanal 5

PRESS / ZDRAVSTVENA INSPEKCIJA Nije bilo značajnih stručnih propusta, Matijanić je mogao doći na hitni prijem

Ministarstvo zdravstva održalo je konferenciju za novinare na kojoj je iznijelo nalaz zdravstvene inspekcije i zaključak stručnog povjerenstva o slučaju preminulog novinara Indexa Vladimira Matijanića.

Ministar Beroš je najprije još jednom izrazio sućut obitelji i prijateljima. Rekao je da je odmah po saznanju slučaja naredio nadzor i rekao da je nalaz prije predstavljana dan na uvid obitelji preminulog.

Na konferenciji su i prof. Julije Meštrović, Radmina Majhen Ujeveić, zamjenica ravnatelja Zavoda za Hitnu medicinu, Marko Rađa i Emilija Ugarković, liječnica pokojnog Vladimira Matijanića.

Članovi stručnog povjerenstva: Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Eduard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Majer, Davor Majer.

Nalaz će predstaviti Mirjana Tadić, voditeljica Služba zdravstvene inspekcije pri Ministarstvu zdravstva.

“Vezano za obavijest o smrti Vladimira Matijanića, odmah po saznanju zdravstvena inspekcija objavila je zdravstveno-inspekciji nadzore u KBC Split, Hitnoj SDŽ i ordinaciji obiteljske medicine i privatnoj ordinaciji interne medicine. Mi smo obradili ranije zdravstveno stanje. Pokojni je bolovao od više bolesti. Nije se redovito kontrolirao. Pacijenti imaju veći rizik od teškog oblika i smrti ako dobiju covid, pacijent je samoinicijativno kontaktirao imunologinju koja mu je savjetovala da prolongira cijepljenje. Nakon toga se više nije javio.

Liječnica obiteljske medicine preporučila je cijepljenje i zakazala cijepljenje. Pacijent je samoinicijativo koaj je predložila odgodu cijepljenja za 3 do 4 tjedna niti se ponovno javio niti je komunicirao sve do mjeseca srpnja 2022. godine.

Pacijent je započeo terapiju što nije značajno moglo. Necijepljenje protiv covida dodatno povećava

Tijek samog medicinskog zbrinjavanja. 2. kolovoza pregledan je na hitnom prijemu KBC-a radi povišene temeprature, povremenog kašlja i pozitivnog kućnog BAT testa. Učinila se obrada je pušten na kućnu njegu uz preporuku Sve je bilo po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista.

Prilikom korištenja primarne zaštite medicine zaključujemo da su svi postupci bili po pravilima struke.

5. 8. pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je pravovremena intervenciju upućen tim T1, s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Isto gdana tijekom druge intervencije pacijent je bio tijekom lošeg stanja. Unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda.

Utvrđena je proceduralna nepravilnost prilikom obdukcije.

Nismo uočili značajnih stručnih propusta. Smrtni ishod je zbog komplikacija od covida.

U ovom slučaju je prisutna visoka razina zdravstvene zaštite. To se vidi i iz toga što je došlo do razgovora sa specijalistom.

Smrt je utvrđena od strane ovlaštene mrtvozornice koja je naložila obdukciju koja je učinjena u KBC-u Split. Utvrđena je proceduralna nepravilnost u provođenju obdukcije, s obzirom na to da je obdukciju trebao provesti specijalist sudske medicine”, rekla je.

Foto: Screenshot

Pročitala je i zaključak nalaza:

“Analizom postupaka zdravstvenih djelatnik koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi pacijentu nismo uočili značajnijih stručnih propusta. Skupa dvaju akutnih upalnih zbivanja vitalnih organa: srca i pluća, doveo je kod pacijenta do rapidnog pogoršanja srčane i dišne funkcije koja je rezultirala kardiorespiratornim arestom, pri čemu brzina kliničkog urušavanja stanja pacijenta govori da je kod nejga bila ključna uloga btzonapredujućeg razvoja miokarditisa koji je doveo do smrti mehanizmom maligne aritmije, što može nastupiti u iznimno kratkom vremenskom periodu. Smrtni ishod bio je posljedica nepredvidljivog odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacije osnovne bolesti COVID-19.

Iz opsega komunikacije sa zdravstvenim djelatnicima i poduzetih aktivnosti u okviru javnozdravstvenog sustava, prisutna je visoka razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite. U toj komunikaciji, koja je u dijelu nadilazila uobičajeni opseg (primjera radi, izravna telefonska komunikacija s bolničkim spcijalistom), vidljiv je i vremenski kontinuitet opisane dostupnosti.

Iz svega navedenog, ovaj predmet upućujemo Hrvatskoj liječničkoj komori na eventualno postupanje te Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Splitu na njihovo traženje”, stoji u zaključku nalaza.”

“On bi bio mogući kandidat za lijek, ali lijeka za kući još nema. Paxvlovida”

Na pitanje je li netko od članova povjerenstva imao izdvojeno mišljenje, Beroš je odgovorio:

“Nalaz sam zaprimio u kabinet, ja sam ga pročitao, primio na znanje. S obzirom da se radi o jednom stručnom mišljenju, oni su tijekom svog rada sagledavali literaturu, stručno mišljenje je usuglašeno. Svi su ga potpisali”.

Govorio je i docent Mayer:

“Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12. mjesecu je ležao u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno. 19. 12. je bio naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti. Preporučena mu je terapija. Njegova slika upale mišića je bila blaga. Zatim je bio na kontroli, tada mu je preporučen lijek kojeg nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje. Ali nije obavio sve pretrage. Pluća nažalost nije obavio, nije obavio spirometeriju. Nije imao niti jednu sliku pluća niti je dolazio na kontrolu kod doktorice”.

“Ekstremno je mala šansa da se prepozna rizik nakon 12 sati. Žao mi je što mu nisu napravili EKG i RTG. Uzet je status, saturacija, nisu rađene druge pretrage. Mislim da je ključni problem što više nije pregledan u hitnoj ambulanti… On bi možda imao lažno dobar nalaz. Ja radim na interni, mi bismo napravili EKG i osnovne laboratorijske nalaze, ali oni možda ne bi pokazali pravo stanje.

On bi bio mogući kandidat za lijek, ali lijeka za kući još nema. Paxvlovida.”, rekao je Mayer.

Tko je odgovoran što nema Paxlovida, pitali su novinari Beroša.

“Nije dobro što skačemo s teme na temu. Ali dobro, ja ću vam reći sve što znamo. To je jedan od niza lijekova koji su dobili odobrenje. EK je to je prepoznao i ušao u pregovore s proizvođačem. Oni nikako da završe. Elementi koji su bitni i potrebni su maksimalna sigurnost, cijena, isporuka, sudski procesi… Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi”, odgovorio je Beroš.

“Naravno da me muči što pojedine zemlje pokušavaju bilateralnim ugovorima doći do lijekova. Ti ugovori slabe zajedničku nabavu. Laž je da imam ugovor na stolu za potpis. Netko namjerno plasira tu tezu, da je Paxvlovid lijek koji treba doći u ljekarne da ga netko kupi. Taj lijek je prošao stručne kontrole i to je dovoljno odobrenje. EK želi sklopiti posebne ugovore s proizvođačem. Vjerujete li da bi pregovori RH bili učinkovitiji od pregovora EK?”, dodao je Beroš.

Kardiolog Galić rekao je da iz nalaza koje su imali, “ultrazvuk srca je 2020. bio uredan, dodatnu pretragu koja je bila preporučena, magnet, nije mogao učiniti. On je imao termin, ali nije mogao ići na njega. On naravno može imati zahvaćeni srčani mišić. Imamo podatak iz srpnja, kada je imao markere potpuno u redu. Da tog časa nije imao predispoziciju za nešto. Dijagnozu miokarditisa je teško postaviti i mi isključujući druge simptome, dolazimo do dijagnoze nečega što je užasno rijetko. On se događa u kasnijoj fazi bolesti. Ograničene su nam spoznaje o utjecaju covida na miokard. Po kliničkoj slici se radi o rapidnom pogoršanju. Predmnijevamo da se nema dvojbi da se radi o ozljedi miokarda”.

“Mi smo odmah započeli u KBC-u Split unutarnji nadzor na kojem su radili naši najvrsniji stručnjaci i rezultati tog našeg nadzora kolerilaju s ovima objavljenim danas u onom dijelu koliko se odnose na KBC Split. Spomenuli ste neke proceduralne primjedbe, točno, prihvaćamo i naravno da ćemo ih uzeti u obzoru no u odnosu na sam meritum nije bilo stručne greške”, rekao je ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović.

“Bilo je riječi o tome da je u hitnoj bila specijalizantica, obavila pregled kako je trebalo donijela zaključak za koji naše povjerenstvo misli da je ispravno. Lijeka remdesivira nije bilo. Koliko je indiciran lijek, bolje da kaže netko stručan, a ne ja. Naša doktorica je postupila ispravno”, rekao je Meštrović.

O telefonskim razgovorima:

“Žao mi je zbog ovakvog ishoda. to je ono što nas opterećuje, kako bi čovjek postupio…. U tim razgovorima nije bilo stručne greške. To je zaključak našeg povjerenstva. Naš nadzor je zaključio da se ne može donositi neki zaključakč bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je nedostajalo. U tim razgovorima je zaključeno da netko mora pacijenta pregledati.

Pacijenta je morao netko pregledati, ne može se to preko telefona”, rekao je Meštrović.

Meštrović je ponudio ostavku kad se u KBC-u dogodila zamjena identiteta. Bi li je mogao opet ponuditi, pitali su ga novinari.

“Ako bi to pomoglo. Nikakav problem. Ono su bile onakve okolnosti. Bila je situacija kakva je bila, KBC Split je prošao teške trenutke. Mi smo pregledali 45 tisuća pacijenata u vrijeme korone. Nije nam bilo lako. Uspjeli smo sve prebroditi. Ovo što se sad dogodilo je žalost za sve nas.. Pokušavam najstručnije i najiskrenije odgovoriti”, rekao je Meštrović.

Doktor Puljiz o pregledu 2. kolovoza: Njemu je hitni prijem bio otvoren, mogao je doći

“On je došao bolestan 10, 12 sati od prvih simptoma. Imao je blagu temperaturu, doktorica je napravila korektan pregled i procijenila da nije potrebna dodatna obrada. Sve je lege artis napisano, napisana je preporuka da se javi obiteljskoj liječnici ili ako se pogorša stanje na hitnu opet. On nije imao indikacije za remdesivir tog prvog dana. To bi možda bilo do drugog dana. Njemu je hitni prijem bio otvoren, mogao je doći. Imao je uputnicu. Pitanje je bi li lijek promijenio tijek bolesti”, rekao je Puljiz.

Dodao je da “nije uobičajena praksa da specijalist dođe na telefon, to je van svih pravila”.

“Kolega teško može preko telefona trijažirati. Prema simptomima koje je imao, teško je bilo procijeniti”, rekao je.

“On nije trebao dozvolu doktora da dođe. On je imao uputnicu da dođe, mogao se javiti na hitnu”, kazao je.

“Napravljen je standardni protokol. On se javio doktorici zbog temperature koja je počela rasti, ona mu daje savjet da dođe na pregled. On je bio mobilan i bio bi pregledan. Bolnički liječnici ne dolaze na pregled u kućne posjete. Teško je telefonski reći bilo što pacijentu”, rekao je.

Doktorica Kajačić na pitanje zašto ga hitna nije odvela kada je došla u kućni posjet: “Prvi posjet je bio 5. kolovoza, doktorica je procijenila, prema parametrima i statusu, da nema indikacija za transportom. To su oni podaci koje smo mi iščitali iz medicinske dokumentacije. Napravila je klinčiki pregled – fizički ga je pregledala”.

Reporter N1 Domagoj Novokmet na kraju je zamolio da, ako postoje, članovi povjerenstva koji su članovi iste stranke kao i ministar Beroš (HDZ), dignu ruku. Nitko nije digao ruku.

Obiteljska liječnica Vladimira Matijanića:

“Bio je moj pacijent nepunih godinu ipo jer sam nedavno od prethodne liječnice dobila ambulantu. Upoznata bila s njegovim komorbiditetima. Jako dobro smo ostvarili komunikaciju i uživo i mailom i putem telefona. Bolesti koje je imao, komorbiditeti, bile su za posebnu pozornost koju sam i obratila. Kako me u tom periodu iz zdravstvenih razloga nije bilo u periodu od godine i pol, svaki put kad bih se vratila iz odsudstva pregledala bih neke nove nalaze. On je to nekako održavao stanje pod kontrolom do ovih dragičnih nekoliko dana kolovoza. 2., 3. i 4. kolovoza mi smo bili u kontinuiranoj komunikaciji i pismenim i usmenim putem, on je bio otvoren i da dođe u ambulantu no javljao je uglavnom simptome, izričito blagi umor i temperatura i zanimao se kako će tu temperaturu skidati. Rekla sam da ćemo ić korak po korak, rekla sam da ne ide odmah na najgoru priču. Međutim tog drugog nisam znala da je bio na hitnom infektološkom prijemu. 3. kolovoza, kad smo se čuli, kad mi je rekao koliko je paracetomola u određenoj dozi uzeo i da temperaturu nije mogao skinuti ja sam mu rekla i usmeno i pismenim putem da mu pišem uputnicu za hitni infektološki prijem jer sam mišljenja da je potrebna revizija njegovog stanja, prvenstveno u smislu dijagnostike. Ja sam mu i 4. rekla da ide. Ja sam ga stalno pitalla za simptome. Respiratorne simptome nije imao, osjećao je umor. Nije bilo priče da on ne može s kreveta. Moje radno vrijeme je 4. završilo niti jednom njegovom rječju nisam dobila neki podatak da je njemu izuzetno loše. Ja sam njemu rekla i 4. da ide u bolnicu.”

Na kraju se ponovno obratio ministar Beroš.

“Hvala svima na suudjelovanju, naučimo nešto, budimo svi humaniji i pozorniji. Svjedočite da je covid-kriza poremetila funkcioniranje sustava, sve djelatnike u zdravstvu molim da se vrate u uobičajeno funkcioniranje, da se pacijent vrati u fokus. U potpuno informatiziranim zemljama može se u svakom trenutku pogledati e-karton, nažalost to još nije kod nas moguće, moj zadatak je da to napravimo. Budimo potpuno iskreni, zahvaljujem sestri i liječniku koji su odgovorili Matijaniću na poziv. Ali treba se slušati obiteljske liječnike”, rekao je.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA