PRESS DORH & USKOK: SUMMA SUMMARUM, DA SE NIJE UKLJUČIO URED EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA NEBI BILO NI PREDMETA SOFTWARE NI SLUČAJA ŽALAC - Kanal 5

PRESS DORH & USKOK: SUMMA SUMMARUM, DA SE NIJE UKLJUČIO URED EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA NEBI BILO NI PREDMETA SOFTWARE NI SLUČAJA ŽALAC

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i USKOK održalI su najavljenu konferenciju za novinare, a pred novinare su izašle sefice ureda glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Vanja Marušić te komentirale najnovije situacije vezane za optužnicu slučaja Agrokor te uhićenja, kao i na slučaj Softver odnosno Gabrijela Žalac.

“Možda vas iznenadila jučerašnja akcija, a koja će nadam se danas dobiti epilog na istražnom ročištu, a u kojoj je jedna od okrivljenih osoba i bivša zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu”, rekla je Hrvoj-Šipek.

Ravnateljcia USKOK-a Vanja Marušić govorila je o slučaju Agrokor.

“U ovom konkretnom predmetu, to je rezultat istraga koja je vođena u tzv. predmetu Janaf. Novi dokazi koji su prikupljeni tijekom istrage doveli su to jučerašnje realizacije. Činjenica je da se radi o pet osoba, da se radi o bivšoj zamjenici županijske državne odvjetnice i protiv još nekih osoba za gospodarska kaznena djela. Detalji, koji se mogu iznositi, objavljeni su na našoj web stranici. U 16 sati je zakazano istražno ročište, traži se istražni zatvor za sve okrivljene. Epilog i ishod ćemo vidjeti, vjerujem da će biti sukladno prijedlogu koji je otišao na sud”, rekla je Marušić.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek je dodala sljedeće;

“Nakon jučerašnjih uhićenja postalo je jasno da moramo povući optužnicu u slučaju veliki Agrokor, ali to ne znači da je DORH odustao od optužnice za Agrokor. Opet ćemo ju podići kad se predmet očisti od onog što je radila bivša tužiteljica. Svi znaju što bi se dogodilo da to nismo napravili. Da dođe do pravomoćne presude, to bi bila osnova za ponovno pokretanje postupka, to bi bila blamaža za DORH. Ovo nije ni blamaža ni poraz DORH-a. Insinuacije da se to radi zbog vještaka Kemala Ismaila su neosnovane, dolaze od osobe koja brani okrivljenu u oba postupka.”

U nastavku je Marušić govorila u kasnenim prijavama u takozvanoj aferi Borg;

“Ono što mogu reći da sam zatekla predmet dolaskom u ured. Ono što se u javnosti plasira kao ekspresno odbacivanje, a zanemaruje se da su po mom dolasku u ured počele stizati nove kaznene prijave, one Ivice Todorića. Te nove prijave su bile sveoobuhvatne i opšitnije od one prve prijave. Temeljem izvida je provedena zakonita odluka. Ponavljam, nakon toga su počele pristizati nove kaznene prijave, od Ivice Todorića i ostalih. Pristupilo se izvidima, sagledavanjem svega, rezultat je bio isti. Odbačena je kaznena prijava. Da je naš stav bio ispravan, potvrđuje i odluka suda u Zagrebu koji je potvrdio stajalište USKOK-a”, rekla je Marušić.

Na pitanje zašto optužnica nije povučena ranije, Hrvoj-Šipek je odgovorila: “Optužnica za Agrokor nije povučena prije godinu dana jer tada nismo imali nikakvih saznanja da je ta zamjenica imala veze s ovim što se događa, odnosno da je dostavljala podatke optuženima u predmetu Agrokor. Osobno sam obavila razgovor s njom, pitala sam ju za aktivnosti i postupanja njezina supruga, rekla je da ne zna ništa, ali je rekla da ne želi biti teret DORH-u te je odstupila. Kad se potom u izvidima analizirao predmet Janaf, došlo se do saznanja o kojima je govorila ravnateljica USKOK-a”.

Na novinarsko pitanje jeli joj neugodno zbog loše slike u javnosti DORH-a i USKOK-a državna tužiteljica Hrvoj-Šipek je rekla da joj je “neugodno zbog negativnog konteksta u koji se sastavlja DORH”.

“Ali mi nije neugodno zbog onog što radim jer radim težak posao. Da, teško mi je, ali nisam za to odgovorna. Za to treba vrijeme. Kad nešto počnete sijati, treba proći vremena da se vide plodovi toga”, rekla je.

Marušić je rekla kako ovo sve pokazuje da nema nedodirljivih ni u njihovim redovima.

“Apsolutno poričem da bih postupala po nečijim pritiscima, nalozima ili dirigiranju. Odluke koje su donesene su rezultat profesionalnog i zakonitog postupanja. Ovo pokazuje da ne štitimo nikoga. To pokazuje da beskompromisno postupamo i da nema nedodirljivih ni u našim redovima”, rekla je Marušić.

Mnogi dovode u pitanje “tajming” postupanja.

“Kada bi bilo pogodno vrijeme za naše postupanje? Branitelje ako pitate, vjerojatno nikad. Ljudi iz sfere politike uvijek će nešto s pojiti s nečime. Vrijeme pokretanja istraga je isključivo determinirano količinom dokaza i procesnim stanjem predmeta”, rekla je Marušić.

Predsjednik Zoran Milanović oštro je kritizirao DORH, a za glavnu državnu odvjetnicu rekao je da je već trebala podnijeti ostavku.

“O ostavci uopće ne razmišljam. Stojim iza onoga što radim. Radim to na najbolji mogući način, najbolje što mogu. Nove činjenice koje se otkrivaju dalje usmjeravaju postupanje. Govoriti o Agrokoru kao da se radi o pljački bankomata, to je neusporedivo. A što se tiče izjave poštovanog gospodina predsjednika, ja nisam nikada dosad pa neću ni sada komentirati izjavu niti jednog hrvatskog političara”, rekla je Hrvoj-Šipek.

Hrvoj Šipek tvrdi da povlačenje optužnice za Agrokor nije fijasko.

“Naravno da je vještačenje skupo i da dugo traje. Radi se o toliko složenom predmetu da takvih predmeta nema puno ni u EU. To nisu predmeti s kakvim sa se suočavamo svaki dan. Radi se o izuzetno složenom predmetu, prema tome, govoriti da je fijasko – ne. Fijasko bi bio da padne optužnca, da dođe do oslobađajuće presude. Ali do toga je još daleko”, izjavila je Hrvoj-Šipek.

“U javnosti se polemizira i različito tumače dosadašnja priopćenja Ureda i moja izjava. Sve što sam rekla u izjavi i što je priopćeno, ostajem kod toga u cijelosti. Objasnila bih sad neke detalje i otvorena pitanja. Točno je da USKOK otvorio ovaj predmet i to ne temeljem kaznene prijave, nego temeljem medijskih. USKOK je provodio opsežne višemjesečne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacije, uzete su izjave od 30-ak osoba, sama dokumentacija Ministarstva, radi se o opsežnim materijalima, samo oni dokumenti iz Ministarstva imali su 3000 stranica. Opsežni višemjesečni izvidi. Ono što je rečeno da nije donesena meritoran odluka u predmetu je točno. STemeljem svih provjerenih informacija i opsežnih izvida nije se bio u tom trenutku bio prikupio dostatan stupanj sumnje za otvaranje istrage”, rekla je Marušić.

“Sad se u javnosti raspravlja je li neki predmet živ ili mrtav. No, mrtvi predmeti su samo oni koji su okončani ili pravomoćnom presudom ili obustavljanjem istrage. Ovaj predmet i svi drugi na kojima se radi su se mogli obnoviti bilo kojom novom informacijom. Ali temeljem svih informacija, izjava, dokumentacije, nije se moglo prikupiti dovoljno dokaza da bi se došlo do osnovane sumnje. Sve to je dostavljeno Uredu europskog javnog tužitelja”, dodala je te naglasila da nije bilo zataškavanja.

“Ne mogu govoriti o radu Ureda europskog javnog tužitelja, ali rezultati naših izvida su njima dostavljeni. Ono što sam govorila i prije, vrijedi i sada. Nikakvih pritisaka ni zataškavanja nije bilo. Da je bilo zataškavanja, bi li se protiv bivše minstrice otvorile istrage za koruptivna djela? Priča se o blamaži i fijasku USKOK-a, aposlutno to poričem. Ponavljam da nije bilo moguće biti donijeti meritornu odluku po ovoj istrazi. Svaka nova informacija se provjerava, to se radilo i u ovom predmetu i svim drugima. Vi nekad ne možete donijeti odluku jer vam fale elementi za osnovanu sumnju. Ponavljam, protiv bivše ministrice su rezultati istrage doveli do otvaranja predmeta. Isto tako, provjeravanje slučaja Janaf nas je dovelo do predmeta koji je jučer otvoren”, dodala je Marušić.

“Ne spominje se sve ono što je USKOK u zadnjih par godina napravio, koje su to istrage, i protiv visoko rangiranih dužnosnika, pa i pravosudnih. To se sada ne spominje. Ja apsolutno tvrdim da je naš rad temeljen samo na dokazima i rezultatima postupka koji se odrađuju profesionalno”, istaknula je Marušić.

Na slučaj Gabrijele Žalac osvrnula se i glavna državna tužiteljica Hrvoj-Šipek.

“Zbog velikih nepravilnosti u trošenju novca EU je i osnovan Ured europskog javnog tužitelja, Hrvatska je jedna od zemalja koje su sudjelovale u osnivanju toga. Jučer sam razgovarala s ravnateljicom Ureda europskog javnog tužitelja, istaknuta je dobra suradnja s DORH-om. Dogovorile smo se da ćemo imati jedan video poziv da vidimo o nesporazumima i koji je njihov značaj, mi mislimo da to nije ništa značajno. Procijenjeno je da u Hrvatskoj za taj Ured ima 15 potencijalnih predmeta. Preuzeo je predmet o kojem se govorilo i još jedan predmet”, rekla je.

“Ja jesam nadređena formacijski, ali ovo nije DORH iz 50-ih godina prošlog stoljeća ili 90-ih- Zamjenici su samostalni u svom radu. U ovom slučaju i u drugim nisam dala nikakvu uputu za rad. Ja o ovom predmetu nisam znala ništa. Ako vi mislite da glavni državni odvjetnik može znati za sve predmete koje vodimo, jasno je svakom razumnom da je to nemoguće. Procjena je na državnim odvjetnicima da oni pokušaju zaključiti koji su to predmeti od nacionalnog interesa o kojima moraju izvještavati glavnu državnu odvjetnicu”, rekla je Hrvoj-Šipek.

“USKOK je dostavljao podatke o mogućim predmetima koji bi dolazili u ovlasti europskog javnog tužitelja. Oni su u ovom slučaju dobili podatke od OLAF-a. Mi smo odmah dostavili podatke da je spis kod nas formiran, predali smo rezultate svih izvida koji su prikupljeni u tom predmetu. U to vrijeme nisu bili aktivni izvidi i to je razlog zašto nismo odmah dostavili informaciju. Mi smo pojasnili što je bilo s predmetom, što je tada zaključeno. Po prijavi OLAF-u, koja se dostavlja Uredu europskog javnog tužitelja, a onda se dostavlja nama… Da, nije donijeta meritorna uloga, ali ja to ne smatram neuspjehom USKOK-a onako kako se to predstavlja”, rekla je.

“Točno je da su prilikom izvida uzimanje izjave od 30-ak osoba. Izjave svih osoba se moraju upariti. Ja sad ne mogu govoriti o konkretnoj izjavi jer je sve dokumente preuzeo ured europskog tužitelja. Ponavljam, mi tada nismo imali dovoljno dokaza da bi postojala osnovana sumnja, da bi se mogla donijeti odluka. Činjenica je da tada nije bilo aktivnih izvida u tom predmetu je razlog što nismo obavijestili. Ja ću sad reći da je to bio propust, ali to nije bilo zataškavanje. Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja, to bi bio propust za sankciju”, kazala je ravnateljica USKOK-a.

Da nema europskog tužitelja, Hrvoj-Šipek je rekla da bi dokumentacija i dokazi došli USKOK-u i on bi nastavio rad.

Na novinarsko pitanje čiji je propust bio to što nije obaviješten ured europskog tužitelja, Marušić je odgovorila: “To je bio propust u izvješćivanju, a ne u proceduri”.

“Nema savršenih i nepogrešivih, događale su se pogreške i previdi koji nisu posljedica namjere. Odlučno se obračunavamo s tvrdnjama da se radi o namjeri”, rekla je Hrvoj-Šipek.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA