Premijer Plenković na press konferenciji opet o riječkom kafiću: 'To je diskriminacija velikog broja ljudi' - Kanal 5

Premijer Plenković na press konferenciji opet o riječkom kafiću: ‘To je diskriminacija velikog broja ljudi’

Premijer Andrej Plenković održao je u Banskim dvorima konferenciju za medije o aktualnim temama. Govorio je o sudjelovanju na sastanku Europskog vijeća prije konferencije.

“Jučerašnja rasprava prije svega se odnosila na zajedničku borbe protiv pandemije koronavirusa. Tražili smo da se distribucija cjepiva ubrza, tu smo svi bili unisoni i čvrsti. Hrvatska je dosad naručila 6,8 milijuna doza cjepiva, naručili smo više doza nego što Hrvatska danas ima stanovništva starijeg od 18 godina.”, rekao je Plenković.

“Govorili smo i o certifikatima za cjepivo, odnosno zelenim propusnicama, obavljena je razmjena mišljenja, postoji niz država članica koja zahtjeva i traži veći broj podataka kako bi postigli dogovor o tom konceptu.”.

“Dosad je na razini EU cijepljeno 8 posto stanovništva starijeg od 18 godina, 5 posto je primilo drugu dozu cjepiva. Do ljeta je cilj cijepiti 70 posto stanovništva na razini EU, to je 255 milijuna ljudi.”, rekao je Plenković.

“Danas očekujemo oko 730 tisuća doza cjepiva do kraja ožujka u Hrvatskoj.”, kazao je.

Govoreći o epidemiološkim mjerama, između ostaloga, je izjavio;

“Daljnje popuštanje mjera u ovim okolnostima je moguće uz uvjet da se svi skupa vrlo ozbiljno pridržavamo preporuka struke i epidemiologa. Važno je i politički najbitnije, u ovom trenutku razgovaraju ministri s predstavnicima HUP-a, donijeli smo odluku da ćemo kao što smo radili do sada pratiti privatni sektor hrvatskoga gospodarstva bez obzira na to što će mnogima biti omogućen širi opseg njihovih aktivnosti. Pratit ćemo i dalje onaj dio gospodarstva koji ne može raditi kao prije s 4000 kuna i troškovima za režije. Te odluke su ispravne i primjerene, pronaći ćemo sredstva bez ikakvih rebalansa ili drugih većih zahvata. Ova sredstva koja će biti nužna za ožujak ćemo pronaći na pozicijama ministarstava.”.

Osvrnuo se i na otvaranje kladionica i casina;

“Sve te aktivnosti plaćaju koncesiju državi. Da ne rade, tih prihoda nema. Kada se to sve skupa analiziralo, njihovo funkcioniranje s obzirom na broj ljudi i prostore nije problematično. Država će biti i financijski na dobitku.”

Govorio je i o padu BDP-a;

“Bolja je ova procjena na 8,4 nego što je bilo ranije kada se procjenjivalo 9,1. Ove su procjene najbliže procjenama Vlade. Hrvatska je uz Španjolsku i Francusku za koje se očekuje da će imati najveći rast.”.

Zahvaljujući Vladinim mjerama nisu se ostvarile najave o 400 tisuća novih nezaposlenih 

“Zahvaljujući mjerama Vlade, mi danas kada se podvuku zbrojevi vidimo da je tek 2,1 posto manje zaposlenih 2020. nego ih je bilo 2019.  “, za razliku od najava predstavnika oporbe koji su proljetos govorili o 400 tisuća novih nezaposlenih, podsjetio je premijer Plenković.

Pritom su, dodao je, horizontalno povećane prosječne plaće za 2,7 posto – u privatnom, javnom i državnom sektoru.

Izvijestio je da su do danas poslodavcima isplaćene točno 9,3 milijarde kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, i to bez otpisanih doprinosa i ostalih davanja.

“Svo ovo vrijeme smo iznalazili financijska sredstva za normalno funkcioniranje države”, naglasio je podsjetivši na suradnju sa Svjetskom bankom, Hrvatskom narodnom bankom, bankama, mirovinskim fondovima, pravodobne izlaske na domaće i međunarodno tržište kapitala.

“Plaće su tu, mirovine su tu, država funkcionira, zdravstvo funkcionira”, dodao je.

Ogroman interes za nove obveznice svjedoči o izrazito dobroj poziciji Hrvatske na tržištima 

Ministarstvo financija je, u okviru redovitih aktivnosti za izdavanje euro obveznica, izašlo na tržište kapitala i jučer, budući da je došao rok jednoj obveznici koja ima desetgodišnje trajanje u iznosu od 1,5 milijardu dolara i to po izrazito nepovoljnim kamata, izdalo obveznicu čiji dio služi za financiranje te obveznice, a dio za financiranje potreba koje imamo.

Radi se o dvije obveznice od milijardu eura – jedna dvanaestogodišnja obveznica i jedna, po prvi puta, dvadesetogodišnja obveznica – godišnja kuponska kamata za prvu od 1,25 posto i prinos 1,257 te za drugu 1,75 i prinos 1,78.

Naglasio je da je interes za obveznicu bio ogroman – s obzirom na reputaciju Hrvatske zbog činjenice da je Vlada uspjela izvesti Hrvatsku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, zbog ulaska u Europski tečajni mehanizam II, osiguravanje investicijskog kreditnog rejtinga itd.

“Pozicija Hrvatske na tržištima je izrazito dobra”, naglasio je.

Nacionalni program oporavka i otpornosti dio paketa od ukupno 24,2 milijarde eura 

Premijer Plenković govorio je i o Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, istaknuvši da je on dio velikog paketa od ukupno 24,2 milijarde eura za koje se Vlada izborila na razini EU.

Jedan dio se odnosi na sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira, a drugi na Instrument EU iduće generacije.

Taj Instrument ima dvije komponente – jedna su bespovratna sredstva koja idu do iznosa od 6 milijardi eura, a drugi su još 3,5 milijarde eura koji se odnose na zajmove.

Tehnologija rada u pregovorima s Europskom komisijom o planu oporavka i otpornosti jest da se prvo fokusiramo na tih 6 milijardi eura bespovratnih sredstava, pojasnio je premijer Plenković. Drugi korak je priprema novog Višegodišnjeg financijskog okvira za Hrvatsku, a treći korak će biti daljnji projekti uz reforme za zajmove.

“Želimo da kroz komponente Nacionalnoga programa oporavka i otpornosti – uz ona dva temeljna kriterija 37% zelena tranzicija, 20% digitalna tranzicija – a na temelju Programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, Nacionalne razvojne strategije i mjera za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu napravimo pet komponenti a to su: gospodarstvo; javna uprava i pravosuđe; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita; te zdravstvo i potom dio koji se odnosi na obnovu”, pojasnio je premijer Plenković.

Istaknuo je da kroz ta sredstva Vlada želi omogućiti hrvatskoj ekonomiji da bude i otpornija i da se što prije oporavi, što podrazumijeva ulaganja i brigu za privatni sektor.

Nema smislenog razloga za kreiranje velikog političkog konflikta oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

Od političkih tema, u uvodnom se izlaganju osvrnuo na dvije.

Prva je izbor predsjednika Vrhovnoga suda.

Istaknuvši da je sada, nakon pet godina na čelu Vlade, u poziciji uspoređivati različite modele izbora – prije izmjena Zakona o sudovima i nakon njega.

“Intencija promjena Zakona o sudovima bila je izrazito dobra i korisna zato što omogućuje onima koji su zainteresirani da budu predloženi od strane predsjednika Republike, čija je to Ustavna ovlast, i oko toga nema nikakvih dilema i nikakvih rezervi, nikakvih pitanja niti ikakvih skrivenih namjera za ograničavanjem manevarskoga prostora predsjedniku za ograničavanje njegovih Ustavnih ovlasti. Dapače, intencija je da se i njemu pomogne da bira ljude koji su se javili na javni poziv, koji ispunjavaju uvjete i koji, pritom, vrlo jasno elaboriraju svoj program”, pojasnio je.

Dodao je kako je on sam bio u poziciji da predloži glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva, a stjecajem okolnosti brzo nakon toga i glavnu državnu odvjetnicu nakon javnog poziva gdje je mogao analizirati program.

“Da me pitate iz tog iskustva koja mi je opcija draža, puno mi je draža druga opcija”, kazao je.

Stjecaj okolnosti je, dodao je predsjednik Vlade, da su i on i predsjednik Republike obojica pravnici pa možda zbog toga imaju bolji uvid u izvornu struku.

Ali, može se dogoditi da na te pozicije dođu ljudi koji nisu iz pravne struke i nemaju osobni način da znaju kakav je tko sudac, državni odvjetnik ili pravnik, već to mogu znati samo temeljem sugestija drugih ljudi.

Pritom se radi i o preporuci GRECO-a, dodao je, kako bi se povećala transparentnost.

“Stoga ne vidim nikakav smisleni razlog za kreiranje velikog političkog konflikta između predsjednika, Sabora, parlamentarne većine ili Vlade. To je jedna tema koja dolazi na dnevni red iz nekog razloga koji je po meni nepotreban. Ne vidim ništa sporno da se bilo tko tko želi javi na javni poziv, kaže svom plan i potom se prepusti predsjedniku da bira koga želi i predloži ga Hrvatskome saboru i Hrvatski sabor odlučuje”, kazao je predsjednik Vlade naglasivši kako smatra da je sustav s javnim pozivom bolji od sustava bez njega.

Dodao je i da je javni poziv pomoćni alat koji pomaže predsjedniku pa i u konačnici Saboru da odabere onoga koga smatra da može biti dobar predsjednik Vrhovnoga suda.

“U konačnici, je li neki zakon u skladu s Ustavom ili ne, može bilo tko od nas o tome imati svoj stav. Ali, onaj tko o tome odlučuje je Ustavni sud”, poručio je.

Na diskriminaciju i govor mržnje mora se adekvatno reagirati 

Na kraju se osvrnuo na temu koja se odnosi na govor mržnje, koja je u posljednjih nekoliko dana prisutna u javnom prostoru.

Istaknuo je kako nema nikakve posebne zavjere od strane Vlade ili njega osobno da nameće tu temu ovih dana u javni prostor jer nema što drugo raditi, zato ju je, dodao je, i ostavio za kraj nakon svih drugih tema kojima se Vlada bavi.

“Nije nitko od nas kazao da nečiji članovi, simpatizeri i birači ne mogu doći u neki prostor koji je javan. To je napisao netko drugi  s nekim svojim stavom i zahvaljujući tome da je ta činjenica kroz prenošenje putem medija postala vijest u javnom prostoru, ona kao takva zaslužuje čvrstu, jasnu i nedvosmislenu reakciju osude koja je došla od nas”, pojasnio je premijer Plenković.

Pritom je naglasio da do te reakcije nije došlo jer se netko osjetio osobno pogođenim ili nenaviknutim na kritike, već zato što se radi o širokopojasnom diskriminiranju ogromnog broja ljudi koji ni nisu članovi vladajuće stranke jer se govorilo i o simpatizerima i biračima.

“Tu je poanta i na to treba reagirati”, kazao je i dodao da je zato HDZ reagirao i na sličnu reakciju jednog čovjeka u drugom gradu koja je upućena prema SDP-u i dvojici njegovih istaknutijih političara.

“Mi smo jako protiv toga, smatramo da to nije dobro jet to stvara i povećava tenzije u ovako ionako izrazito polariziranom društvu. Stvara nesnošljivost, stvara isključivost, potiče agresiju”, naglasio je.

Kratak put od nekog napisa do fizičke agresije 

Istaknuvši da se Hrvatska, kao i ostatak svijeta, nalazi u godinu dana epidemije, situacije bez presedana, zahtjevnim ekonomskim, financijskim i socijalnim okolnostima, te da razumije da su ljudi napeti, upozorio je da nije rješenje produbljivati tenzije i raditi na podjelama u društvu, animozitetu, diskriminaciji i govoru mržnje.

“Tome se trebamo usprotiviti. Obrnuto, hrvatskom je društvu pa i politici oko nekih tema, po mom dubokom uvjerenju potrebnije zajedništvo, dijalog, pronalaženje konsenzusa i rješenja koja su dobra za građane. Ove teme nisu dobre ni za koga”, poručio je premijer Plenković.

Upozorivši da ponekad zna biti vrlo kratak put od nekog napisa do neke fizičke agresije podsjetio je da je prije samo pet mjeseci napad na Vladu mogao završiti ubojstvom hrvatskoga policajca.

Zato mu se čini važnim kod tih tema promisliti i razmisliti.

“Tu posebno mislim na relativizatore ove teme, a koji su inače prvi i najglasniji, osuđuju, međunarodno emancipiraju ili internacionaliziraju slične situacije, a sad ne, sad je OK. E, to ne može. Svi ti i takvi su sa ovim obrascem reakcija, to jest izostankom adekvatne reakcije, u cijelosti izgubili svoj kredibilitet za reagiranje na bilo što u budućnosti”, kazao je i dodao da se dogodilo razotkrivanje dvostrukih kriterija što je bit te rasprave u političkom smislu.

Dodao je da je i vrlo indikativno da se to radi stranci i Vladi koja već drugi put ima parlamentarnu većinu s predstavnicima manjina i, za razliku od nekih drugih političkih aktera, čuva njihovu Ustavnu poziciju koja je stečevina hrvatskoga pravnoga i političkoga nasljeđa zadnjih 30 godina.

“Svaka generalizacija diskriminacije je više nego opasna”, poručio je premijer Plenković i pozvao novinare da postavljaju pitanja.

Uloga EMA-e i HALMED-a

Na pitanje o „covid putovnici“ i Mađarskoj koja je počela cijepiti stanovništvo i kineskim cjepivom, premijer Plenković je odgovorio da na Europskom vijeću uopće nije bilo dogovora o tome da se na političkoj razini kazalo – da, od toga i toga dana imamo certifikate koji funkcioniraju.

„Obrnuto. Bilo je puno državnika, puno šefova vlada koji su kazali – nemamo još dovoljno podataka“, kazao je, dodavši da će se rasprava nastaviti na Europskom vijeću u ožujku.

Kada je riječ o drugim cjepivima, premijer Plenković je naglasio ulogu Hrvatske agencije za lijekove i Europske agencije za lijekove da građani budu sigurni da je cjepivo koje se administrira u redu.

„Vrlo je zdravorazumski očekivati od bilo koje Vlade da cjepivo koje ide na tržište vaše zemlje za koju imate odgovornost bude sigurno. To je bit. Ako ta cjepiva prođu proceduru i dobiju verifikaciju od EMA-e i HALMED-a, nema problema da se i ono koristi ovdje“, istaknuo je.

Paušalne ocjene o europskim institucijama

Novinare je zanimao komentar na izjave predsjednika Milanovića o GRECO-u. Predsjednik Vlade kazao je da je članstvo Hrvatske u Vijeću Europe bilo jedno od najvećih političkih postignuća europeizacije Hrvatske u 1990-ima.
„To su paušalne ocjene o institucijama kojih smo članovima, kojima plaćamo članarinu, gdje su čak Hrvati na čelu: Nećemo ih bagatelizirati“.

Na pitanje o tome kako vidi intenciju predsjednika Milanovića o temi izbora predsjednika Vrhovnog suda, premijer Plenković je kazao da je Milanović imao prigodu kada je surađivao s tadašnjim predsjednikom Josipovićem „osvježavati“ Vrhovni sud, ali to nije učinio.

„Nitko, ali baš nitko, u hipotetskoj situaciji kada se mijenjao zakon nije imao na umu nikakav skriveni scenarij da nekome ograničava ovlasti“, rekao je, dodavši da ako se predsjedniku Milanoviću ne sviđa nitko od kandidata, neka se raspiše novi javni poziv.

„Mi nismo zatvoreni prema njegovu odabiru – ni principijelno, niti na način da želimo da se dođe u poziciju da Hrvatska nema predsjednika Vrhovnog suda“, izdvojio je premijer Plenković.

Upravo ova Vlada je pooštrila kazne za nasilje u obitelji

Što se tiče govora mržnje, kazao je da postoji u hrvatskom javnom prostoru presumpcija da su lijeve političke opcije osjetljivije na pitanja jednakosti, diskriminacije, zaštite slabijih, ugroženih i manjina.

„Je li to baš tako? Mislim da nije“, poručio je, podsjetivši da je ova Vlada dala na ratifikaciju u Hrvatski sabor Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, promijenila Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, pooštrene su kazne te se razgovaralo se s udrugama koje se bave tom temom.

„Ono što je nekada bio prekršaj, danas je kazneno djelo“, istaknuo je.

Kada je riječ o pravosuđu, premijer Plenković je kazao da se u svim reformama išlo za tim da u procesnom smislu stvari budu brže, učinkovitije, da pravosuđe u cjelini bude učinkovitije, nepristrano, profesionalno, da se smanje zaostali predmeti, da nema procesnim radnjama izvrgavanja i mijenjanja smisla postupka.

„Na tom tragu ćemo i u budućnosti mijenjati procesne zakone“, rekao je.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA