Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom je govoru o stanju Unije naglasak stavila na agresiju Rusije na Ukrajinu i njezine posljedice, poglavito rekordni rast cijena energije te mjere kojima će blok na te izazove odgovoriti.
Rujansko plenarno zasjedanje Europskog parlamenta tradicionalno je obilježeno govorom predsjednika Europske komisije o stanju Unije, uvedenim Lisabonskim ugovorom 2009. U njemu se obično sažimaju postignuća iz protekle godine te predstavljaju prioriteti i inicijative u idućoj godini.
U govoru koji je trajao 57 minuta, osim o ratu i cijenama energije Von der Leyen je govorila o nizu pitanja s kojima se Europa i svijet suočavaju.
Predsjednica Komisije svoj je govor održala odjevena u kombinaciji žute i plave boje, boja ukrajinske zastave.
I ostale članice Komisije nazočne na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bile su odjevene u žuto i plavo. Posebna gošća na ovogodišnjem govoru o stanju Unije bila je supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Olena Zelenska, koja je dobila veliki pljesak zastupnika u punoj dvorani Europskog parlamenta.
Jednako snažan pljesak dobile su i dvije Poljakinje, Magdalena i Agnieszka, koje su u Varšavi organizirale prihvat ukrajinskih izbjeglica.
One su odmah na početku ruske invazije na Ukrajinu otišle na glavni željeznički kolodvor u Varšavi, postavile šator i organizirale prihvat ukrajinskih izbjeglica. Ubrzo su okupile tri tisuće volontera, povezale se s lancima supermarketa kako bi se osigurala hrana, a s lokalnim vlastima organizirale su i autobuse za prijevoz do prihvatnih centara.
Njihova je priča o svemu za što se naša Unija zauzima i čemu teži. To je priča o ljubavi, karakteru i solidarnosti. Svima su pokazale što Europljani mogu postići kad udruže snage, rekla je Von der Leyen.
Priznala je da je većina u EU-u imala pogrešan pristup prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Jedna od pouka iz ovoga rata jest da smo trebali slušati one koji znaju Putina. Anu Politkovsku (ubijenu rusku novinarku) i ruske novinare koji su razotkrivali kriminal i to platili životom. Naše prijatelje u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i oporbu u Bjelorusiji. Trebali smo slušati glasove unutar naše Unije, u Poljskoj, baltičkim zemljama i diljem srednje i istočne Europe, rekla je Von der Leyen u govoru o stanju Unije.
Oni su nam godinama govorili da se Putin neće zaustaviti, istaknula je.
Dodala je da su te zemlje ne samo upozoravale nego su i djelovale kako bi prekinule svoju ovisnost o Rusiji, investirale u obnovljive energije, LNG terminale i interkonektore.
Moramo se osloboditi ovisnosti o Rusiji u cijeloj Europi, rekla je predsjednica Komisije.
Rekla je da rat koji je Rusija pokrenula nije samo rat protiv Ukrajine nego i rat protiv europske opskrbe energijom, europskog gospodarstva, vrijednosti i budućnosti.
Ovdje se radi o autokraciji protiv demokracije, rekla je Von der Leyen.
Govoreći o najvećem problemu s kojima se Europljani suočavaju uoči predstojeće sezone grijanja, von der Leyen je objavila prijedloge mjera za smanjenje cijena energije: ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju električne struje, štednju u vrijeme vršnih opterećenja te najavila reformu tržišta električne energije kako bi se okončala dominantna uloga plina.
Ti prijedlozi bit će podloga za raspravu na izvanrednom sastanku ministara energetike država članica, koji će se okupiti 30. rujna kako bi donijeli konkretne odluke.
Tvrtke koje proizvode električnu struju uz niske troškove nikada nisu na sanjale da će imati tolike profite. Zato predlažemo ograničenje njihovih prihoda, rekla je von der Leyen.
Komisija predlaže da se ti prihodi ograniče na 180 eura za megavatsat, a razlika između toga iznosa i veleporodajne cijene išla bi u proračune država članica, koje bi ih distribuirale potrošačima i gospodarstvu. Trenutačna cijena u Njemačkoj za megavatsat je veća od 450 eura.
Tako bi države članice prikupile 140 milijardi eura s kojima bi ublažile udar rasta cijene energije, dodala je.
U našem socijalnom, tržišnom gospodarstvu profiti su dobri, ali u ovakvim vremenima krivo je izvlačiti izvanredne rekordne dobitke, profitirajući od rata i na leđima potrošača. Dobit se mora dijeliti u ovakvim vremenima i usmjeriti prema onima kojima najviše treba, rekla je von der Leyen.
Drugi prijedlog je obvezujući cilj smanjenja potrošnje električne energije, naročito u vrijeme vršnih opterećenja, za što će trebati žrtvovati dio komfora.
Kao primjer navela je tvornice keramike u Italiji, koje su pomaknule radno vrijeme u rano jutro kako bi iskoristili vrijeme kada je struja jeftinija.
Zamislite roditelje među tim radnicima koji rano napuštaju svoje domove dok im djeca još spavaju zbog rata koji oni nisu birali. To je jedan od milijun primjera kojim se Europljani prilagođavaju novoj stvarnosti, rekla je von der Leyen.
I industrija koja koristi fosilna goriva, naftne i plinske tvrtke, rafinerije, ugljenokopi itd. Izvlači velike profite zahvaljujući sadašnjim okolnostima. Stoga će one morati plaćati solidarni porez.
Predsjednica Komisije je istaknula potrebu okončanja ovisnosti o Rusiji i diversifikaciju dobave plina od pouzdanih partnera poput Norveške, Sjedinjenih Država, Alžira i drugih.
Najavila je temeljitu reformu tržišta električne energije, na kojem se cijena određuje prema najskupljem energentu iz kojeg se proizvodi, a to je već dulje vrijeme plin.
Dok se bavimo sa sadašnjom krizom, moramo gledati naprijed. Sadašnji koncept tržišta električne energije nije pravedan prema potrošačima, oni bi trebali ubirati plodove od jeftinih obnovljivih izvora energije, rekla je von der Leyen.
Morat ćemo razdvojiti dominanti utjecaj plina od cijene električne energije. Stoga ćemo provesti duboku i sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije, rekla je.
Također je najavila da će Komisija raditi na novim pravilima za tržište plina kako bi se ograničila velika volatilnost cijena unutar jednog dana. To je vrlo složeno i nimalo trivijalno pitanje, kaže predsjednica Komisija.
Predsjednica Komisije nije predložila ograničenje cijena plina koji su uvozi bilo iz Rusije bilo iz drugih zemalja. Na zadnjem izvanrednom sastanku ministara energetike oko toga nije bilo suglasnosti. Dio država članica zagovara uvođenje ograničenja za uvoz plina iz Rusije, a drugi dio da se to uvede za sav uvezeni plin. Ipak, von der Leyen nije potpuno maknula tu ideja sa stola.
Moramo se truditi sniziti cijenu plina, osigurati opskrbu, a istodobno ostati i globalno konkurentni, rekla je dodajući da će Komisija zajedno s državama članicama pripremiti niz mjera u kojima će se uzeti u obzir specifična priroda našeg odnosa s dobavljačima – od nepouzdanih dobavljača kao što je Rusija do pouzdanih prijatelja kao što je Norveška, rekla je.
Također je rekla da je tržište plina dramatično izmijenjeno: od većinskog oslanjanja na plin iz plinovoda prešlo se na povećanje količine prirodnog ukapljenog plina.
Von der Leyen je branila sankcije koje je EU uvela protiv Rusije, dok određeni krugovi na krajnjoj desnici i ljevici optužuju sankcije za enormni rast cijena energije.
Ruski je financijski sektor na izdisaju. Tri četvrtine ruskog bankovnog sektora isključili smo s međunarodnih tržišta. Iz Rusije se povuklo gotovo tisuću međunarodnih poduzeća.
Proizvodnja automobila za tri je četvrtine manja nego lani. Aeroflot prizemljuje zrakoplove jer nema rezervnih dijelova. Ruska vojska ostaje bez poluvodiča i vojnu opremu popravlja čipovima iz perilica posuđa i hladnjaka. Ruska industrija je na koljenima, rekla je von der Leyen.
Kremlj je rusko gospodarstvo poslao na put bez povratka, istaknula je predsjednica Komisije.
Bruxelles analizira kako će djelovati ograničenje cijene sveukupnog plina koji se uvozi u EU, rekla je.
Ranije u rujnu Komisija je stavila to pitanje na raspravu, no članice Europske unije odbacile su tu zamisao jer su neke zabrinute da bi Moskva na taj potez mogla odgovoriti potpunim prekidom isporuka plina Europi.