Ugovor o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije potpisali su danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat uime Republike Hrvatske, gradonačelnik Milan Bandić uime Grada Zagreba, te župani Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije Željko Kolar i Stjepan Kožić.
Gradonačelnik Milan Bandić zahvalio je na strpljenju građanima, čiji su domovi stradali u potresu, njih 75 000. Zahvalu je uputio i resornom ministru i Vladi na čelu s premijerom Plenkovićem te kolegama županima. Istaknuo je da ovaj ugovor predstavlja sinergiju solidarnosti i zajedništva Vlade, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije te sinergiju znanosti i struke s javnom upravom i građanima. Također je naglasio je da se obnova grada Zagreba treba temeljiti na pet načela: ona treba biti cjelovita, realna i provediva, mora biti pravedna i transparentna te mora biti usuglašena sa stručnom javnosti.
Na koncu je zahvalio hrvatskoj vojsci i policiji te svim institucijama Vlade i Grada Zagreba.
Osnivanje Fonda, kao jednog od nadležnih tijela za provođenje postupka obnove, određeno je Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i njime će osnivači odrediti međusobna prava, obveze te udjele u Fondu.
Osnivači Fonda su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70 posto, Grad Zagreb s 20 posto te Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, svaka po 5 posto, naveo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
Prvim Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom, koji je Vlada danas usvojila sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom, utvrđen je način obnove i druge mjere i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Riječ je o dokumentu od 90-ak stranica, a njime se razrađuju lokacije područja na kojima se provode mjere, analiza zatečenog stanja i nastale štete te procjena mogućih daljnjih štetnih posljedica, operativna organizacijska struktura i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera.
Razrađuju se i rokovi provedbe mjera, kriteriji za odabir početnih sudionika u obnovi (operativnih koordinatora, projektanata, revidenata i provoditelja tehničko-financijske kontrole pri izradi samih projekata), konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti, postupak podnošenja zahtjeva za obnovu i rokovi za podnošenje zahtjeva te drugi potrebni elementi.
“Ovime smo korak bliže prema organiziranoj obnovi oštećenih zgrada u potresu, što građani čiji su domovi stradali s nestrpljenjem očekuju. Naša je obveza i dužnost da s obnovom započnemo što je prije moguće”, rekao je Horvat. Istaknuo je da je Prvi program donesen tri dana prije nego je Zakonom predviđeno. “Eliminiramo sve loše konotacije da u nečemu u ovom trenutku kasnimo”, dodao je.
Europska komisija (EK) je 11. kolovoza donijela Odluku o dodjeli predujma Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU, namijenjenih za financiranje obnove i isplatila ga u iznosu 88,9 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Taj je novac isplaćen i prije donošenja Odluke o dobivanju pomoći iz Fonda solidarnosti, a prijedlog je EK da se Hrvatskoj dodijeli ukupno 683,7 milijuna eura iz Fonda, naveo je Horvat koji će biti i predsjednik Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove.