Premijer Plenković je najavio kako će mjere za očuvanje radnih mjesta nakon svibnja biti ograničene samo na turizam, ugostiteljstvo i prijevoz, što udruga Glas poduzetnika smatra diskriminatornim.
Također, UGP traži transparentnost u trošenju bespovratnih sredstava koje je Hrvatska dobila od Europske unije, a koja su trebala biti namijenjena mjeri za očuvanje radnih mjesta.
Udruga Glas poduzetnika smatra kako je nedopustivo da gospodarske mjere nakon svibnja budu ograničene samo na tri djelatnosti, turizam, ugostiteljstvo i prijevoz, kako je jučer najavio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Slažemo se kako su to najugroženije djelatnosti, što i sami otpočetka krize ističemo, no tu ostaju zakinute mnoge druge djelatnosti. Odmah smo reagirali dopisom ministarstvima s kojima u četvrtak imamo najavljeni sastanak, dakle Ministarstvu turizma, Ministarstvu financija te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Glas poduzetnika u dopisu ministarstvima traži potvrdu kako će i dalje kriterij za mjere biti 50% pada prihoda bez ograničenja samo na navedene tri industrije, kako je i državni tajnik Ministarstva financija rekao na prošlotjednom sastankom između UGP-a i uključenih ministarstava. Ako treba dodatno postrožiti uvjete, moguće je granicu podignuti na 60% ili 70% pada prihoda – ali pravedno i za sve ugrožene tvrtke jednako.
Event industrija neraskidivo je vezana za turizam i nije potrebno napominjati koliko je pogođena COVID-19 krizom od samih početaka. Tek od ovog tjedna, nakon iznimnih napora Odbora za evente udruge Glas poduzetnika, dopušteno je okupljanje do 300 ljudi na otvorenom, što je tek mali korak k njihovom oživljavanju. Ni oni više neće moći tražiti mjere za očuvanje radnih mjesta što je za 12 000 ljudi egzistencijalno pogubno.
Kada govorimo o mjerama za očuvanje radnih mjesta, otvara se još jedno pitanje koje smo postavili u istom dopisu ministarstvima.
Dana 26. ožujka je objavljeno da će Hrvatska dobiti iz EU fondova grant (dakle, bespovratna sredstva, ne pozajmicu) od 1,16 milijardi eura, odnosno oko 8,8 milijardi kuna za pomoć gospodarstvu. Prema našem shvaćanju i komunikaciji koju smo imali s predstavnicima Vlade, to su sredstva iz kojih se podmiruju troškovi mjera minimalne plaće. Možemo računati da će za tri mjeseca biti utrošeno maksimalno 6 milijardi kuna, što znači da samo od tih sredstava RH ima na raspolaganju još 2,8 milijardi kuna.
Zato smo tražili od Ministarstva financija potvrdu da su to sredstva koja se koriste za mjeru minimalne plaće, a ako nisu, objašnjenje zašto je to tako te na što se ta sredstva troše ako ne na mjeru pomoći gospodarstvu za što su prvotno namijenjena.
Iz udruge napominju da će, ako se ne prestane s diskriminacijom pojedinih djelatnosti, nastaviti s prosvjednim aktivnostima.