Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja - Kanal 5

Nakon gotovo dva desetljeća, Dan državnosti opet se slavi 30. svibnja

Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog osamostaljenja.

Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, 30. svibnja 1990. godine.

Do prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan, ali i radni dan, dok je Dan državnosti slavljen 25. lipnja, te je bio državni blagdan i neradni dan.

Iako su se sve vlasti od 2001., od kada je tadašnja Vlada, s koalicijom na čelu sa SDP-om, ozbiljnije promijenila kalendar blagdana, trudile prikladno obilježiti svečano te dane, oni među običnim građanima nikada nisu zaživjeli na način kao što je 90-ih godina bio slučaj sa 30. svibnja. To je bio jedan od argumenata ovoj Vladi na čelu s HDZ-om da prošle godine kod uređivanja kalendara blagdana vrati Dan državnosti na 30. svibnja.

Sabornica je prije 30 godina, tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

Dr. Tuđman je u svom govoru istaknuo i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.  

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA