Može li Europa odahnuti s novim predsjednikom SAD? - Kanal 5

Može li Europa odahnuti s novim predsjednikom SAD?

Piše: Mirella Rašić, stručnjakinja za EU poslove i bivša dužnosnica u Europskoj komisiji 

Šarmantni Joe

Nakon duge agonije i ukupno dva pokušaja, politički veteran, senator u šest mandata i bivši podpredsjednik u Obaminom mandatu, Joe Biden postaje novi predsjednik SAD. Bez obzira na pobjedu kroz iglene uši, Amerika ostaje duboko polarizirana oko mnogih pitanja. 

I tako, dok se neki raduju ishodom izbora u SAD, neki žaluju, a neki poput naših susjeda pozivaju već bivšeg predsjednika SAD da bi ako izgubi izbore, trebao dobiti politički azil u Sloveniji, a potom i počasno državljanstvo i premijerski položaj, jer bi kaže bivši državni tajnik u jednoj od ranijih vlada aktualnog slovenskog predsjednika, “slovenski zet” mogao pomoći Sloveniji da poveća opseg stranih investicija i neutralizira učinke koronakrize. 

Šarmantni Joe, političar je s dugogodišnjim iskustvom, pred kojim je jedan od najvažnjih zadataka – ujediniti naciju duboko podjeljenu u eri još uvijek aktualnog predsjednika Trumpa. Tijekom kampanje često je bio predmet ismijavanja zbog sklonosti gafovima, dok je, s druge strane, stjecao mnogo obožavatelja i spasitelja ”nove Amerike”. Iz trećeg pokušaja uspjelo mu je postati novi šef Bijele kuće. Zadnji pokušaj bio je 2008. godine, ali su ga Obama i Hillary Clinton pomeli. No, tko čega i dočeka. 

Oživljavanje američke srednje klase

U fokusu Bidenovog predizbornog gospodarskog plana pod nazivom ‘‘Ponovno izgraditi bolje” je oživljavanje srednje klase. Poznato je da SAD ima proporcijalno manju srednju klasu u odnosu na druge razvijene države. Na vrhu njegove političke agende su i klimatske promjene, koje podrazumjevaju ulaganja od ukupno više od dvije tisuće milijardi USD namjenjeno tzv. čistoj energiji kao i poslovima i infrastrukturi za vrijeme trajanja njegova mandata. 

U svijetlu protesta koji i dalje potresaju SAD nakon izbora, pitanje rasnih nejednakosti također je jedna od ključnih tema njegova predizbornog programa. Suprotno njegovom političkom oponentu Trumpu koji se nosio prilično ležerno s pandemijom Covid-19 virusa, koju je i sam ekspresno brzo prebolio, Biden drži da upravljanje krizom traži kvalitetno stručno vođstvo u kojem će glavnu riječ voditi znanost i stručnjaci, široku dostupnost testiranja, ubrzani rad na pronalaženju učinkovita cjepiva kao i pravilno raspoređivanje zaliha medicinske opreme i zdravstvenih radnika. 

Kad je u pitanju vanjska politika tu bi moglo biti dosta iznenađenja na globalnom nivou. Za razliku od Trumpa koji je od početka svog mandata nametnuo carinski rat, unilaterizam i dizanje zidova, njegov budući nasljednik kao kandidat političog establišmenta, obećava zaokret u vanjsko-političkom pristupu u smislu vraćanja postulatima međunarodnog liberalnog poretka i tradicionalnim savezima.

Polarizirana Europska unija 

Dok je veći dio tzv. zapadne Europe zdušno navijao za Bidena, neke su istočnoeuropske zemlje bile sklonije Trumpu. A jedan od Europskih lidera iz našega susjedstva požurio je među prvima čestitati Trumpu na pobjedi dok su se još uvelike brojali glasovi. 

Europa je kao i SAD polarizirana u mnogim pitanjima između svog zapadnog i istočnog dijela, poglavito kad su u pitanju teme oko migracija, odnosa prema Rusiji, principi vladavine prava i općenito demokratski standardi čiji su deficiti itekako prisutni u EU. Trump je od početka svog mandata dosta loše kotirao u EU poglavito u njezinom zapadnom dijelu jer je njegova administracija bila fokusirana više na obveze prema sigurnosti, dok bi administracija budućeg predsjednika SAD mogla prebaciti taj fokus više na postizanje određenog nivoa ideološkog utjecaja poglavito kada je u pitanju promocija liberalnih vrijednosti kao što su vladavina prava, socijalne pravde,  demokracije, ljudskih prava. 

Novi zaokret prema Europi 

Mislim da vladama najmoćnijih država EU, poglavito Njemačkoj i Francuskoj, novi zaokret u američkoj politici s novom administracijom itekako u prilog jer su se naprosto ”poželile” promjena u do sada prilično krutih i hladnih odnosa u zadnje 4 godine mandata Donalda Trumpa. Drugim riječima, povratka u nešto predvidljivije transatlantske odnose kakvi su vladali u vrijeme mandata predsjednika Obame. Doduše, i sam je Biden oduvijek bio čvrst promicatelje takove suradnje. Nije na odmet spomenuti ni da je tijekom svoje duge političke karijere uspostavio i razvijao bliske odnose sa ključnim liderima EU. Sve u svemu, očekujem da će novi predsjednik SAD brzo obnoviti izgubljene veze s EU tj. biti joj mnogo naklonjeniji od njegova prethodnika tako da Europa može odahnuti. 

A što se Hrvatske tiče, očekujem da će se dogovoreni sporazum s Trumpovom administracijom o ukidanju viza implementirati tj. potpisati ugovor o bezviznom režimu za hrvatske građane, čim prije tj. u sljedećim mjesecima kako je i najavio američki državni tajnik Mike Pompeo u Dubrovniku, 2. listopada 2020.  

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA