Istraživanje Sveučilišta Harvard pokazalo je da su društvene mreže novo sredstvo za širenje obmana o klimatskim promjenama i odgađanje djelovanja - Kanal 5

Istraživanje Sveučilišta Harvard pokazalo je da su društvene mreže novo sredstvo za širenje obmana o klimatskim promjenama i odgađanje djelovanja

Novo istraživanje Sveučilišta Harvard koje je naručio Greenpeace u Nizozemskoj, pod naslovom Tri nijanse zelenih laži, temeljilo se na praćenju aktivnosti najvećih robnih marki automobila, aviokompanija, naftnih i plinskih kompanija na društvenim mrežama. Istraživanje je razotkrilo besramno korištenje zelenih laži i uključivanje pripadnika manjinskih skupina u svoje oglašavanje (tokenizam) kako bi se stvorio dojam zalaganja za rješavanje klimatske krize. 

Izvješće je najtemeljitija procjena aktualnih zelenih laži koje fosilna industrija širi na Twitteru, Instagramu, Facebooku, TikToku i YouTubeu. Koristeći se utvrđenim metodama iz područja društvenih znanosti, na Harvardu su analizirali i slike i tekst u objavama tih kompanija te su ustanovili sljedeće:

  • Tek zanemariva nekolicina objava izravno spominje klimatske promjene, unatoč rekordnim temperaturama koje su ovog ljeta zabilježene u Europi.
  • Dvije trećine (67%) objava proučavanih naftnih i automobilskih kompanija te aviokompanija na društvenim mrežama stvorile su dojam da njihovo poslovanje obiluje „zelenim inovacijama”, a autori istraživanja među njima su utvrdili niz vrsta i količinu zelenih laži.
  • Jedna od pet objava naftnih i automobilskih te aviokompanija koristila se sportskim, modnim i društvenim kampanjama za skretanje pozornosti s osnovnih poslovnih uloga i odgovornosti kompanije.  
  • Kompanije su se na različite načine koristile prizorima prirode, ženama, rodno nebinarnim osobama ili osobama koje nisu bijele boje kože, mladima, stručnjacima, sportašima i poznatim osobama, ne bi li potkrijepile svoje zelene laži i uspješno skrenule pozornost javnosti.
  • Samo jedna od pet „zelenih“ reklama za automobile prodavala je proizvod, a ostatak je prvenstveno služio za predstavljanje robne marke u zelenom svjetlu. Robne marke automobila bile su značajno proaktivnije na društvenim mrežama od naftnih i aviokompanija te su u konačnici dvostruko više objavljivale nego aviokompanije i četiri puta više nego naftne i plinske.

U sklopu istraživanja, između 1. lipnja i 31. srpnja 2022. analizirano je 2325 objava s 375 računa 12 najvećih robnih marki automobila, pet najvećih aviokompanija i pet najvećih fosilnih kompanija na pet društvenih mreža, a istraživanje je proveo istraživač s Harvarda dr. Geoffrey Supran i informatički stručnjaci s Instituta za algoritamsku transparentnost. Njegove publikacije uključuju prvu recenziranu analizu 40-godišnje povijesti komunikacije kompanije ExxonMobil o klimatskim promjenama [1], koja je pokazala da je kompanija obmanula javnost o klimatološkim spoznajama i njihovim implikacijama. 

Geoffrey Supran, inače znanstveni suradnik na Odsjeku za povijest znanosti Sveučilišta Harvard, izjavio je:

„Društvene mreže novo su sredstvo obmanjivanja o klimatskim promjenama i odgađanje djelovanja. Naši rezultati pokazuju da su u vrijeme kad je Europa prolazila kroz najtoplije ljeto u povijesti mjerenja neke od kompanija koje su najodgovornije za globalno zagrijavanje nastavile šutjeti o klimatskoj krizi na društvenim mrežama, a istovremeno su se odlučile koristiti jezikom i slikama kako bi se strateški pozicionirala kao zelene, inovativne, dobrotvorne robne marke.

Izvješće potvrđuje da su društvene mreže novo sredstvo za širenje dezinformacija i obmana o klimatskoj krizi kojim se interesnim skupinama fosilnih kompanija omogućuje „strateško pozicioniranje robne marke”, kako to nazivaju istraživači. Ta taktika razvijena je iz PR taktika kojima se koristila duhanska industrija kako bi utjecala na javnost.

Autor ilustracije: Yves Kulondwa © Yves Kulondwa

Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda, António Guterres, obratio se nedavno svjetskim vođama na Općoj skupštini UN-a, pozivajući na stroži nadzor nad „ogromnom mašinerijom [fosilne industrije] za odnose s javnošću koja zgrće milijarde kako bi zaštitila fosilnu industriju” te ju je usporedio s lobistima i spin doktorima iz duhanske industrije koji su desetljećima uspješno blokirali regulaciju njihovih smrtonosnih proizvoda [2]. Greenpeace i 40 drugih organizacija provode peticiju europske građanske inicijative kojom zahtijevaju zakon sličan onom za duhanske proizvode koji će zabraniti fosilne reklame i sponzorstva u Europskoj uniji. 

Silvia Pastorelli, voditeljica kampanje za klimu i energetiku u Greenpeaceu u EU-u izjavila je: „Jedno od najšokantnijih otkrića iz izvješća je suptilno, ali sustavno približavanje europske naftne, automobilske i zrakoplovne industrije sadržajima povezanim s ljepotom prirode kako bi „zazelenile” svoj imidž u javnosti. Robne marke automobila bile su osobito proaktivne na društvenim mrežama u odnosu na aviokompanije i naftne kompanije. To znači da proizvođači automobila igraju puno veću ulogu u oblikovanju javnog mijenja o klimi, fosilnim gorivima i energetskoj tranziciji. Ta nametljiva i snažna tehnika za utjecanje na teme od javnog značaja skrivala nam se pred nosom te ju je potrebno dodatno proučavati. Riječ je o sustavnom širenju zelenih laži koje zahtijeva zakonsku zabranu oglašavanja svih fosilnih proizvoda i njihovih sponzorstava diljem Europe, kao što je to slučaj s duhanskim proizvodima.”

Amina Adebisi Odofin, voditeljica kampanje u Greenpeaceu, izjavila je:

„Ovo izvješće također pokazuje da mnoge od tih kompanija izvrću stvarnost tako što na internetu posvećuju više prostora sportu, društvenim temama i modi nego svojem fosilnom biznisu vrijednom više milijardi dolara. To lažno predstavljanje na temelju sporta i lažne osviještenosti povećava prodaju proizvoda koji uništavaju klimu, a ujedno i potpiruje međunarodne sukobe te kršenje ljudskih prava diljem planeta. Ako suočavanje s klimatskom krizom želimo shvatiti ozbiljno, onda moramo zabraniti fosilne reklame.”

Ove je godine Međuvladin panel o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) po prvi puta utvrdio poveznicu između odnosa s javnošću i oglašavanja te pogoršavanja klimatske krize, a istovremeno su tisuće znanstvenika potpisale pismo koje poziva na prestanak suradnje između agencija za odnose s javnošću i marketinških agencija s fosilnim kompanijama te prestanak širenja dezinformacija o klimi. [3] [4]

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA