“Nama trebaju promjene, treba nam rezanje i smanjenje državnoga aparata, treba nam ukidanje županija, treba nam smanjenje broja političara i dužnosnika, treba nam smanjenje broja saborskih zastupnika, treba nam više novca gospodarstvu i građanima, smanjenje nameta, ukidanje velikog broja parafiskalnih nameta. Ja mislim da je to jedini put.”
Nikola Grmoja, Most

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ustvrdio je da se Mostovci prave veći katolici od katolika, a Škorini iz Domovinskog pokreta da se prave većim Hrvatima od Hrvata, kako to komentrate?
Neznam je l’ itko ikada čuo od mene da govorim u javnosti da sam katolik, da sam vjernik, da s križem idem privući birače, kao što neki u predizbornim kampanjama nastoje istaknuti i staviti što veći križ na lančić. Ja nastojim te vrijednosti… ne krijem da sam vjernik kada me se pita, ali ne idem s tim privući birače i nastojim svojim djelima i onim što činim u politici, u borbi protiv korupcije, klijentelizma, u borbi da svaki građanin ima jednake prilike, pokazati koje vrijednosti zapravo stoje iza mog političkog djelovanja i iz kojih vrijednosti ja crpim motiv za političko djelovanje. Tako da to pokazuje samo određeni strah Andreja Plenkovića jer je svjestan da sve veći broj birača ne pristaje samo na predizborne slogane i poruke, nego traži da su djela u skladu s onim o čemu se govori i s čim se izlazi u javnost.
Kakva je pozicija Mosta u Slavoniji, jučer ste se gotovo susreli s premijerom Plenkovićem i vodstvom HDZ-a koji su predizborno cijeli dan proveli u Slavoniji?
Tamo su četri političke opcije koje će se boriti za mandate na ovim izborima; HDZ, SDP, Domovinski pokret i Most. Vidjet ćemo što će biti. Naravno , ove tri opcije su u Slavoniji u nekakvoj prednosti. Gospodin Škoro dolazi iz Slavonije što je svojevrsna prednost, ali kada se pogleda ljude s kojima se okružio i koje je stavio na listu, mislim da bi mu to mogla biti i određena otegotna okolnost, a jedan veliki plus za Most s obzirom da mi idemo s novim licima na izbore.
U petoj izbornoj jedinici gdje sam jučet bio u Požegi, Mostovu listu će najvjerojatnije, a to mora potvrditi i Glavni odbor Mosta, nositi Marina Budimir. To je jedna super priča i medijski zanimljiva. Dakle, Marina je liječnica koja je živjela u Austriji, vratila se iz Austrije 2011. godine i kandidirala se na izborima u Iloku 2017. godine. Najprije je osnovala jednu udrugu koja se bavila organiziranjem raznih manifestacija, a onda se kandidirala kao nezavisna i pobijedila HDZ. Dakle, to je jedna lijepa priča koju mi kao Most želimo gurati, a to znači ne samo zadržati ljude u Hrvatskoj politikama, zakonskim prijedlozima, reformama… reformom pravosuđa, nego i pokušati vratiti one koji su otišli. Mislim da je to naš zadatak, stvoriti preduvjete za povratak, neće se nikada vratiti svi, ali ako uspijemo vratiti barem jedan mali dio naše dijaspore, posebno ove koja je nedavno iselila iz Hrvatske, ja mislim da će to biti veliki plus.

Kako to da je tako velik broj istaknutih članova napustio Most, a dijelom prešao i u Domovinski pokret ?
Neki su se umorili, ovo je preteška borba. Ja sam rekao jednom prigodom ‘biti Mostovac je časno, ali teško’, dakle, nemate nikakvih posebnih privilegija, osim probleme jer želite zapravo mijenjati ovaj sustav. Troje ljudi je otišlo u Domovinski pokret, sad ne znam jeli to veliki broj ili nije, ako gledate da nam je samo jučer pristupilo 60 ljudi u Most, sad je li to puno ili malo. Oni su zapravo zagovarali tu veliku koaliciju s Miroslavom Škorom. Moram biti iskren, a to i oni znaju, mi nismo na te ljude računali s prvim mjestima na listama. Vjerojatno su vidjeli da će u toj koaliciji lakše obnoviti saborske mandate ili nešto slično jer neki od njih nisu ni bili u Saboru, poput gospodina Vlade Marića. Ja im želim svu sreću, nigdje nisam rekao bilo što ružno i negativno, svatko ostvaruje sam svoje ambicije na način na koji smatra da je to u redu.
Ja sam sretan što mi nismo u koaliciji s gospodinom Škorom, ne zbog samog gospodina Škore nego zbog svih ljudi koje je okupio oko sebe. Meni se čini da će zapravo se dogoditi situacija da ćemo ponovno imati veliki broj ‘žetončića’ u Hrvatskom saboru.
Bojite li se da će predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon izbora složiti vlast s ‘prebjezima’ s političke desnice, nazovimo ih budućim ‘žetončićima’?
To se dogodilo i sada, mi smo imali takvu vladu. Sve je na hrvatskim građanima, na biračima, neka biraju one koji nisu na prodaju. Mi, da smo se željeli prodati, mogli smo svakog četvrtka u vladi dizati ruke. Mi smo na vladi glasali protiv ministra Marića, što god ko mislio o njemu. Ja ne mislim da je on nepošten čovjek i da je nestručan, ali u jeku krize oko Agrokora on se sastajao sa svojim bivšim poslodavcem tajno. Mi smo smatrali da je to razlog, i u svakoj demokratskoj zemlji to bi bio razlog, da više ne može biti ministar. Mogli smo to prešutjeti, poslušati premijera koji je rekao da bi bilo bolje da smo izašli zapaliti cigaretu ili slično, ali mi smo željeli dizati standarde u hrvatskoj politici, to ćemo nastaviti i dalje. Tako da ako građani ne žele žetončiće znaju za koga trebaju glasovati.
Budi li se Hrvatska, kako kaže Vaš slogan? Gledate li s nostalgijom na nekadašnjih 19 zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru, Mostov ‘dream team’?
Da se sada mogu vratiti, da imam vremeplov, u tu 2015. godinu izabrao bi manje zastupnika, ali naših sigurnih. To vam je uvijek svojevrsni uteg, kad dobijete toliko puno i kad vam se dogodi da vam neki od tih ljudi odmah odu, zapravo se dogovore s Milanovićem kao što je bio slučaj s Dragom Prgometom i ostalima, a mimo vodstva Mosta. Tako da bih ja uvijek izabrao radije sedam, ali sedam ili deset onih koji su na liniji Mostovih politika i vrijednosti onog što zagovaramo.
Ne žalim za bilo čim, sve je to bilo jedno iskustvo, bilo je pogrešaka o kojima sam govorio u javnosti, ali te pogreške su bile uvijek u dobroj namjeri. Mislim da su ljudi shvatili koji je naš cilj. Mi smo mogli i u prvoj vladi s Karamarkom ostati 4 godine, mogli smo i u drugoj vladi da smo se ponašali drugačije, ali mi smo zagovarali promjene, a oni s kojima smo koalirali zagovaraju status quo. To nije samo HDZ, to je i SDP. Zoran Milanović je imao 4 godine apsolutnu većinu, bez bilo kakvih utega koji bi ga priječili da provede neke strukturne reforme u Hrvatskoj. Ništa se nije dogodilo. Te dvije stranke zapravo su najveći uteg i smetnja promjenama u Hrvatskoj.
Onda to znači da se Hrvatska i dalje ne budi, imamo duopol prije, hoće li duopol ostati i poslije ovih izbora?
Imamo duopol, ali i ogroman broj birača… Ako usporedimo situaciju iz 2011. ili 2015. godine, puno veći broj birača je nezadovoljan ovim politikama i traže novu opciju. Uzmite u obzir koliko je ljudi iselilo iz Hrvatske, svi ti ljudi su bili nezadovoljni ovim politikama. Da nisu iselili već sad bi bili stvoreni preduvjeti za potpuno buđenje Hrvatske. Ono što mi želimo sada, ako već ne možemo Hrvatsku u potpunosti probuditi na ovim izborima, onda da barem stvorimo preduvjete za to. Ja sam siguran da će se to dogoditi i to se događa.
Mi to vidimo po broju ljudi koji nam pristupa. Ovakvo pristupanje novih članova nismo imali ni 2015. godine kad je Most dobio tih 19 mandata, tako da ja mislim da je sada vrijeme za stvaranje pretpostavki za promjene, a kriza koja će nam se neminovno dogoditi zapravo će biti taj okidač koji će dovesti do promjena. Nažalost, tako to biva i u životu s nama samima, često nešto ne možemo promijeniti dok ne udarimo glavom u zid. Tako će nažalost biti s našom domovinom. Ja bi volio da to nebude tako, volio bih da hrvatski narod i prije progleda, ali izgleda da nas čeka takav scenarij.

Digitalizacija i online glasovanje, kome to ne odgovara? Zašto smo tijekom korona epidemije i karantene mogli gotovo sve online obaviti, a sad nas ponovno vraćaju na šaltere?
Ovo su ‘šalter’ izbori, a problem je što ćemo imati velike temperature, imat ćemo redove na biračkim mjestima i pitanje je koliko će uopće ljudi imati volje izaći na izbore konzumirati svoje biračko pravo.
A vidimo i jučerašnju obavjest iz Veleposlanstva u Ottawi u Kanadi da se izbori u Kanadi za naše državljane neće moći održati. Ja znam da postoji jedan negativan stav prema hrvatskoj dijaspori, što smatram da je potpuno promašeno jer sve zemlje s jakom dijasporom su zapravo od svoje dijaspore profitirale, od Italije do Irske, od ekonomskih i gospodarskih veza do svega drugoga. Mi te veze moramo održavati, a jedini način kako te ljude zadržati u vezi s Hrvatskom je da oni sudjeluju u kreiranju političkih procesa. Na ovim izborima će im to biti onemogućeno jer u Kanadi vrijede strože mjere za ovu pandemiju i nažalost izbori se ne mogu održati. Netko će reći da to nije veliki broj ljudi, ali na prošlim izborima 1500 Hrvata je u Kanadi izašlo na izbore, a sada to neće moći pa se dovodi u pitanje i legalnost ovih izbora. Ako vi ne možete, a hrvatski ste državljanin, konzumirati i ostvariti svoje ustavno pravo da birate i da budete birani, onda sama legalnost izbora dolazi u pitanje. Mi smo svakako za elektroničko i dopisno glasovanje, to smo i predložili, ali možda ljudi ne znaju, u Hrvatskom saboru kao zaključak. To je jedna od zadnjih odluka Hrvatskog sabora. Nažalost, zajedničkim snagama su i glasovima taj naš zaključak odbili i HDZ i SDP.
U koju ćete izbornu jedinicu na ‘fajt’?
Razmišljamo o tome, evo jedna ekskluziva za Vas, idem u izbornu jedinicu u kojoj sam izabran, a izabran sam u 6. izbornoj jedinici, s drugog mjesta preferencijalno. Zezao sam se s kolegama u stranci da je Most ukinuo Mesićev ured, a tamo u 6. izbornu jedinicu ide dvoje njih koji su bili na listi HDZ-a i koji su bili ključni ljudi Mesićevog ureda, Davor Božinović i Marijana Petir. Možda sad kad smo ukinuli taj ured da ja riješim i kadrovske ostatke iz tog ureda. Naravno, šalim se, ali to je ta izborna jedinica i mislim da sam pokazao i kroz ovaj saziv da sam bio jako aktivan po pitanjima problema ljudi iz te izborne jedinice.
Naime, govorio sam o problemima Velike Gorice, dok se gradonačelnik Barišić nije ni javio u Saboru. To je jedini zastupnik u Saboru koji nije o ničemu govorio, a što se tiče Siska, prvi sam upozorio na to da će hrvatska nafta završiti u mađarskim rafinerijama. Još prije dvije godine sam ministra Ćorića… Ali ništa se nije dogodilo, ništa nije poduzeto i sada smo zapravo saznali da ono na što sam ja upozoravao još prije dvije godine, da se sada događa. Imam s čim izaći pred birače 6. izborne jedinice, vidjet ćemo kakva će biti odluka Glavnog odbora, ali postoji velika mogućnost da idem upravo u tu izbornu jedinicu.
Tko je više javnim istupima utjecao na DORH, predsjednik Milanović, premijer Plenković ili Batman?
Ja se ne bih previše obazirao na javne pritiske na DORH, iako smatram da su neprimjereni. Mene više brine to što sam svjestan da neovisno o javnim porukama postoji veliki utjecaj na DORH.
Naime, osobno sam tome svjedočio kada sam premijeru Plenkoviću na aktualnom satu postavio pitanje o kaznenoj prijavi koju je diplomat Damir Sabljak podigao protiv odgovornih osoba u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Tada mi je premijer rekao da takve predstavke ne vode ničemu i, zanmljivo, isti dan kad je on uputio tu rečenicu DORH je odbacio kaznenu prijavu, a godinu dana po toj kaznenoj prijavi uopće nije postupao, nije čovjeka ni ispitao, Damira Sabljaka koji se nudio DORh-u da obrazloži o čemu se radi. A ono što još više zabrinjava, do dan danas DORH nije dao uvid u odbačaj kaznene prijave niti gospodinu Sabljaku niti antikorupcijskom vijeću Hrvatskog sabora koje je utvrdilo da su se tu dogodile nepravilnosti, da je prekršen pravilnik ministarstva. Glavni inspektor ministarstva je pred nama saborskim zastupnicima, pred antikorupcijskim vijećem potvrdio da je sve što je gospodin Sabljak govorio istina. To govori o postupanju našeg DORH-a o konkretnom slučaju i o utjecaju koji politika ima na DORH.
A ono što je za plakati, neznam kako drugačije… Čovjek koji je upozorio na nepravilnosti je udaljen iz službe. To sve govori o hrvatskoj državi, on do dan danas nije vraćen, vodi se postupak pred službeničkim sudom, a ja mu nastojim biti jedna velika potpora pa ćemo vidjeti kako će slučaj završiti. Dok se takve stvari ne promijene, dok oni koji upozoravaju na nepravilnosti ne budu nagrađeni zbog profesionalizma i domoljublja, a oni koji rade nepravilnosti i krše zakon ne budu kažnjeni ovo neće biti pravna država.
A kako će i hoće li na izbore utjecati ‘slučaj Rimac’?
Dok smo mi bili dio vlade, stručne službe ministarstva zaštite okoliša i energetike nisu dale zeleno svjetlo za taj projekt. Državni tajnik Ante Čikotić koji se bavio energetikom i njegov pomoćnik Mate Rebić i sve stručne službe ministarstva; mi nismo politički utjecali da netko ne dobije zeleno svjetlo, nije Most stopirao taj projekt, nego su jednostavno naši ljudi koji su stručnjaci u ministarstvu procijenili na temelju stručnih studija da projekt ne može dobiti zeleno svjetlo. Bili su ogromni pritisci, nakon našeg izlaska iz vlade, u sedmom mjesecu projekt dobiva sve potrebne dozvole i uskoro taj gospodin Bašić, koji je sad bjegunac od hrvatskog pravosuđa, koji je zapravo podmitio Josipu Rimac i sve koji su bili uključeni u tu situaciju, nas je odmah u devetom mjesecu optužio da smo mi tražili od njega novac. Tada smo to demantirali, nismo previše reagirali, a on je sada te optužbe ponovio. Dakle, one koji su zapravo radili po zakonu optužio da im je dao mito, a onima kojima je dao mito, oni su vjerojatno sve radili… On hvali ministra Ćorića i cijelu ovu kliku. To pokazuje sve o hrvatskoj državi. Ja sam najavio da će Most ozbiljno razmisliti da tuži gospodina Bašića, no pitanje je možemo li uopće doći do njega, ali definitivno bi to trebalo napraviti s obzirom na to da je sada vjerojatno po nalogu onih s kojima je bio u tom zločinačkom udruženju odlučio blatiti Most uoći ovih predstojećih izbora.
Koja je uloga i pozicija ministra Ćorića u cijeloj toj situaciji?
Ništa nije konkretno napravio osim što je upetljan u ove sumnjive poslove.
Zašto se o tim temama više i prije nije govorilo u javnosti nego su eskalirale u predizborno vrijeme, a milijarde su u pitanju?
Govorilo se, mi smo govorili često, ali tu je problem dijelom i pristup medija. Mi smo govorili da je veliki problem, ne samo..
Da je politika glasnije progovarala i mediji bi…
Nitko nije mogao znati za ovo što se događalo u pozadini, ali mi smo upozoravali da sam model u kojem hrvatski građani subvencioniraju, svi mi kroz cijenu električne energije subvencioniramo gradnju vjetroelektrana, da to nije dobar model. Zašto? Zato što i vi i ja dajemo novac da bi netko profitirao, a bez da se ijedna komponenta za vjetroelektrane izrađuje u Hrvatskoj. Kada bi to bila neka potpora hrvatskoj industriji, to bismo nekako mogli shvatiti. Sve mi te komponente uvozimo za gradnju vjetroelektrana, od proizvodnje te električne energije profitiraju investitori, hrvatski građani od toga nemaju ništa.
Da se na primjer išlo u subvencioniranje mikrosolara i fotonaponskih panela, to bi već imalo nekakvog smisla. Jer u Hrvatskoj postoje ljudi koji se bave proizvodnjom toga, a osim toga, to je bio naš prijedlog za energetsku neovisnost. Svaka županija daje minimalno 400 tisuća kuna siromašnim obiteljima kao pomoć za ogrjev. Zašto nebismo taj novac iskoristili, postavili na kuće i stanove mikrosolare? To je kao u Africi, hoćete li im dati ribu ili ćete ih naučiti kako se lovi riba. Hoćete li našim siromašnim obiteljima omogućiti da stalno sami proizvode dovoljnu količinu električne energije i tako da ih učinimo energetski neovisnima.
Odgovor bi mogao biti dijelom i u mentalitetu, zar ne?
Nije samo pitanje mentaliteta, mentalitet se jako sporo mijenja i on je ogromni problem i tu ste u pravu. Nevolim one koji govore političke elite su problem, a narod je dobar i naivan i političke elite ga koriste.
Stotine tisuća koje su željele ‘loviti ribu’ su napustile Hrvatsku posljednjih desetak godina.
Tako je. Ovo što ću sada reći je nepopularno i to nijedan političar ne govori, ja ću to reći jer je to istina. Nije problem samo u političkim elitama, problem je i u našim građanima i u našem narodu koji nažalost ima takav mentalni sklop da svatko nastoji na nekakav način profitirati, iskoristiti situaciju, a ne stvarati pretpostavke za jednu uređenu državu u kojoj će se cijeniti rad i sposobnost, kompetencije. Kada budemo imali takav mentalni sklop i takvu državu bit će i budućnosti i, ja bih rekao, sreće i zadovoljstva za sve nas.
Mladi ljudi su napustili Hrvatsku jer nisu u domovini mogli dobiti svoju šansu.
Nažalost, većina onih koji izlaze na izbore i kreiraju ovakav sustav žele status quo i to je ono što treba mijenjati.

Ako želite vlast, nakon 5. srpnja s nekim morate koalirati, neće vas HDZ, neće vas SDP, dok još treba tek vidjeti koliko će Škorin Domovinski pokret dobiti povjerenja. Kako onda mislite mijenjati Hrvatsku?
Ja sam rekao da treba osigurati, to je naš zadatak na ovim izborima, da u Hrvatski sabor uđe što više novih nekompromitiranih, karakternih i autentičnih ljudi. To je prilika za mijenjati Hrvatsku. Dakle, ne vlada samo onaj ko je na vlasti, vlada i onaj ko nameće teme. Mislim da toga moramo biti svjesni. Kada se određena tema nametne u javnosti, evo, tema reforme javne uprave. Mi smo uporno o tome govorili. Već sada o tome govori i HDZ, naravno on nikad neće ići u ono što smo mi zahtijevali kao nekakav maksimum, ali će se promjene pomalo događati. Treba nametati teme, treba upozoravati na određene loše stvari, treba nuditi rješenja. Onaj tko misli da će se Hrvatska promijeniti preko noći, oni koji su očekivali da je Božo Petrov nekakav mesija koji će Hrvatsku preko noći preporoditi, naravno da su se razočarali u nas. Ali mi se nikad nismo ni predstavljali kao mesije, iako smo možda mladi, nadobudni, entuzijastični i mi sami mislili da možemo više, nego što smo zapravo mogli. Ali promjene se događaju u malim sitnim koracima.
Izvrsno ste primjetili da u Hrvatskoj postoji jedan problem i mentalnog sklopa, on se ne mijenja preko noći, nego se mijenja polako, strpljivo, i to je jedini način kako mijenjati Hrvatsku. Ja sam uvjeren da će Hrvatska za dvije, tri godine biti puno bolje mjesto za život, nego što je to danas. Pa čak i ova Vlada, kakva god bila, ipak je učinila određene pomake, što pod pritiskom tih novih opcija, a što pod otvaranjem određenih tema. Evo uzet ćemo problem ovršenih. Možemo mi Živi zid… stvarno, tu je bilo svega i vidjeli smo na koji način su se raspali, što se tu dogodilo, kakvih je tu interesa bilo, ali tim dečkima i curama treba odati priznanje za otvaranje jedne jako bitne teme. To je problem ovršenih u hrvatskom društvu. I onda se ova mainstream politika nekako više pozabavila, tražila određena rješenja.
No, blokiranih je i dalje nekoliko stotina tisuća građana …
Ovršni je zakon loš i sada, ali je puno bolji nego što je bio prije. Dakle, ima stvari koje se mijenjaju, što više novih ljudi dovedemo u Hrvatski sabor, što više ljudi koji nisu na prodaju uvedemo u Hrvatski sabor, ja mislim da će se promjene brže događati.
Ustavni sud na jednu stranu, a VIsoki prekršajni sud na drugu stranu oko pozdrava “Za dom spremni”. Kakav je Vaš osobni i stav Mosta?
Ja se tu ne bi miješao osim načelno jer nisam pravni stručnjak. Načelno, temelj hrvatske države je domovinski rat, a ono što nam je potrebno je otklon od svih oblika totalitarizama i svih autoritarnih režima. Sve ono što je vodilo hrvatskoj državi je za nas dobro, a sve ono što je vodilo nekakvim zajednicama u kojima Hrvatska samostalna, posebno nedemokratkim sustavima, a to je ovaj sustav koji smo imali od ’45. do ’90. godine, nije nešto što mi možemo opravdati niti pozdraviti. Što se tiče samog pozdrava ‘Za dom spremni’, ja mislim da je tu pitanje konteksta. Imamo mi puno lijepih pozdrava, puno lijepih pjesama kojima možemo iskazati ljubav prema domovini. Jedan dio hrvatskih branitelja koristio je taj pozdrav u domovinskom ratu i u tom kontekstu na službenim obilježavanjima, komemoracijama i ostalom on bi po mome mišljenju mogao biti dopušten. Jer ljudi su ginuli, tada nam nisu smetali. Uostalom Račanova vlada je legalizirala taj pozdrav na službenom grbu HOS-a, tako da tu ne bi trebalo stvarati probleme.
Ali bilo kakvo asociranje i bilo kakve simpatije prema režimima iz drugog svjetskog rata, znači i ustaškom režimu i njegovim zločinima je nešto od čega se treba odmaknuti i što treba osuditi. Ne možemo na tome graditi bilo kakvu budućnost niti će nas bilo koja europska ili svjetska zemlja ozbiljno doživljavati kao državu ako budemo evocirali takve uspomene. Dakle, od toga se treba maknuti, temelj je domovinski rat, želimo demokratsko i pluralno društvo, za to smo se borili i mislim da je to jedini normalan put.
Nakon izbora čeka nas postizborno vrijeme, jesenski gospodarski i ekonomski šokovi. Što će biti kad se ugase svjetla izbornih obećanja, kad prestamu mjere potpora za očuvanje radnih mjesta? Koliko će u svemu tome pomoći europske milijarde eura?
Što se tiče tih europskih novaca, ako se budemo u to uzdali… pokazalo se kad god smo se uzdali u to da nismo dobro prošli. Nama trebaju promjene, treba nam rezanje i smanjenje državnoga aparata, treba nam ukidanje županija, treba nam smanjenje broja političara i dužnosnika, treba nam smanjenje broja saborskih zastupnika, treba nam više novca gospodarstvu i građanima, smanjenje nameta, ukidanje velikog broja parafiskalnih nameta. Ja mislim da je to jedini put.
Gotovo ništa se od toga nije i teško da će se dogoditi.
Nešto se događa, evo, prvi naš uvjet koji je bio za formiranje vlade je bilo ukidanje poreza na ime tvrtke, a to su svi zaboravili. Zahvaljujući Mostu poduzetnici ne plaćaju porez na ime tvrtke. Mi smo željeli tim malim korakom pokazati koji bi trebao biti smjer svake hrvatske vlade, ne samo vlade u kojoj sudjeluje Most. Treba u tom smjeru nastaviti.
To su premali (is)koraci za izlazak iz krize koja nas očekuje.
Jasno, ali sad će oni koji budu na vlasti biti prisiljeni na to. Mi smo sada imali jednu situaciju gdje smo imali dobro ekonomsko okruženje u Europi i Svijetu, događao se rast bez toga da mi išta radimo, ali to vrijeme je završeno. To vrijeme je iza nas, sada će svi oni koji budu obnašali vlast biti prisiljeni na takve poteze.
Za kraj, prognoza rezultata izbora?
Ja bi bio zadovoljan s deset mandata Mosta, to je naš cilj. Moguće je, s obzirom na trendove i na pozitivu koja se događa oko Mosta, i puno više. Ali mi je puno bitnije kakvi će to ljudi biti i kakve smo ljude izabrali. Ja ću imati slogan na ovim izborima, svoj osobno slogan, a taj je “Tvoj glas nije na prodaju!”.
Misli se i na mene kao saborskog zastupnika koji se neće prodati, ali i na glas koji će građani dati meni, da sigurno taj glas ja neću iznevjetiti. Ja sam uvjeren da će takvi biti svi Mostovi zastupnici, bili su i u ovom sazivu, čak i ovi koji su otišli od Mosta nisu podržali Plenkovićevu vladu, što me veseli. Dakle, najbitnija politika je kadrovska politika. Čak i uz te neke naše pogreške, te pogreške nisu bile onakve kakve su bile, naprimjer, Zorana Milanovića čiji su ministri u konačnici podržali, npr. Varga ili gospođa Opačić, koji su podržali Plenkovićevu vladu. Pa i njegov predstojnik ureda Saucha.
Koliko vodite računa o vašim, ali i HDZ-ovim izbornim utvrdama, devetoj i desetoj izbornoj jedinici?
Dalmacija je naša izborna baza i vodimo puno računa o tome. Najpopularniji Mostov političar Božo Petrov će najvjerojatnije ići u nama najvažniju desetu izbornu jedinicu. U devetoj će, vrlo vjerojatno, ići Miro Bulj, naš pučki tribun, čovjek koji je najaktivniji saborski zastupnik. Mislim da ljudi prepoznaju njegov rad i ono o čemu je govorio. Zapravo ono o čemu je on cijelo vrijeme govorio sada i Plenković govori, da nam je potrebna samodostatnost, da je potrebno vratiti se poljoprivredi, to smo tek sad uočili za vrijeme ove krize, a Miro je na to upozoravao godinama.