INTERVIEW TJEDNA Branko Grčić: Vlada Andreja Plenkovića, kada je riječ o ozbiljnijim reformama, nije se u pet godina pomakla ni milimetra. - Kanal 5

INTERVIEW TJEDNA Branko Grčić: Vlada Andreja Plenkovića, kada je riječ o ozbiljnijim reformama, nije se u pet godina pomakla ni milimetra.

Gost ‘Interviewea tjedna’ je Branko Grčić, predsjednik Središnejg savjeta SDP-a i bivši potpredsjednik i ministar u vladi Zorana Milanovića govori o predizbornom gospodarskom programu Restart koalicije, odlukama koje će donijeti u prvih 7 dana ako pobijede na parlamentarnim izborima, tko je bolji – gori u politici korištenja novca iz eu fondova, digitalizaciji, reformi javne uprave, smanjenju poreza u turizmu.

Razgovor je vodio Tonči Šundov.

Predizborni programi dviju vodećih političkih stranaka, dakle i HDZ-a i SDP-a, su općeniti, nedovoljno konkretni i nesvjesni dovoljno dubine krize koja se dogodila i koja tek dolazi na jesen, ocjena je dijela javnosti, kako to komentirate iz ‘restart pozicije’ SDP-a?

Moram reći da se ne slažem s takvim ocjenama jer kad malo dublje uđete u priču onda ćete vidjeti da smo mi koji smo prvi izašli s programom pokušali upravo pokazati da je rješavanje aktualne krize naš prioritet u smislu saniranja posljedica. Ponudili smo onih pet ključnih mjera u prvih sedam dana vlade koje treba napraviti jer upravo to vlada HDZ-a nije napravila i otišli su potpuno neodgovorno u izbore.

Tu smo naveli da, prije svega, 15. lipnja ističe mjera za očuvanje radnih mjesta, a izbori su 5. srpnja. Trebalo je to riješiti, trebalo je produljiti mjeru da ljudi ne budu u neizvjesnosti. Radi se o 500 tisuća radnika, i više od toga. Druga stvar je moratorij na kredite, ni to nisu riješili. Mi smo predložili zakon koji regulira odgodu otplate kredita i leasinga na 12 mjeseci, po primjeru Slovenije i drugih zemalja, i to je jedino što može ljudima, posebno u turizmu gdje je ciklus godinu dana, omogućiti mirniji san.

Treća stvar je osiguranje likvidnosti gdje, de facto, poslovne banke nisu još odgovorile na pravi način. Stisle su se i ne daju novac iako novca u bankama ima i u cijelom financijskom sustavu. Govori se o nekih 40 milijardi kuna slobodnih u ovom trenutku koje ne dopiru do poduzetnika. To je trebala vlada sjesti s bankarima i vidjeti što se sa državne razine može učiniti, u smislu nekakvih garancija, a da taj novac krene teći prema poduzetnicima.

I nešto što je odlika svih fiskalnih intervencija u ovoj krizi bilo, a to je da su osim poduzetnika bili obuhvaćeni i građani. Mi smo u saborsku proceduru prije dva mjeseca poslali prijedloge da se jednokratno pomogne najugroženije ljude; umirovljenike s mirovinama ispod cenzusa od 2 tisuće kuna, socijalno potrebite koji imaju naknadu od samo 800 kuna, nezaposlene koji sada ne mogu uopće naći posao, a ne primaju sa Zavoda ništa, te nove nezaposlene.

Tu mislite na tzv. helikoptersko dijeljenje novca, koje se nije dogodilo. 

To je pravi “helikopterski” novac, a ne ovo što je vlada usmjerila prema poduzetnicima. To je ne samo pomoć najugroženijima, već je to način kako u krizi potaknuti potrošnju i indirektno doprinijeti gospodarstvu. To je nekih milijardu i pol do dvije milijarde kuna za cijeli paket. Nažalost, to se nije dogodilo.

Peta stvar je bio zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koji nije donešen. Sve to su vrlo konkretne mjere koje ova vlada nije donijela , a mi ih planiramo donijeti u prvih 7 dana nove vlade. 

Jeli to tehnički izvedivo u prvih 7 dana ili, evo dobro predizborno zvuči, pa ima efekta kod građana? 

To je simbolika u smislu da će biti prioritet, ali mi to moramo zaista napraviti u prvim danima jer što vrijedi ljudima ako se čeka mjesec ili dva za očuvanje njihovog radnog mjesta kad oni u međuvremenu taj posao izgube. Nema tu vremena za čekanje. I zato, već smo neke stvari pripremili,  a neke pripremamo i to će se stvarno dogoditi. Hoće li to biti sedam ili deset dana, ovisi o redovitim vladinim procedurama, ali će sigurno biti.

 

Ministar gospodarstva Darko Horvat je rekao kao reakciju na program Restart koalicije da je plagijat i prepisan iz prijašnjeg programa. Tko je i što prepisao, copy paste dijelove teksta iz nekadašnjeg programa? Dugo sve pratim kampanje, izborne programa i postizborne rezultate sviju. Moja je ocjena da je 90 posto gospodarskih programa vrlo slično.

Područja intervencije su slična, ali istovremeno, kad uđete u analitiku, jako se razlikuju. Prvo, ta njihova priča o plagijatu ne zaslužuje uopće komentar. Mi smo prvi izašli s programom tako da je moguće jedino da nas neko kopira. Ovo što je HDZ kasnije ponudio u mnogo toga me podsjeća na mjere koje smo mi predložili. Ali sadržajno tu ipak postoje velike razlike i ne želim uopće špekulirati o plagijatima.

Slobodno prepisujte jedni od drugih najbolja rješenja, ali dajte ih i provodite da gospodarstvu i građanima bude bolje, u tom smislu samo vi prepisujte! 

Ma uzmite na primjer mjere oko rasterećenja plaća. Velika je tu razlika. Mi idemo na povećanje osobnog odbitka s 4 na 5 tisuća kuna gdje plaće ljudima već od 4.100, 4.200 ili 4.300 kuna pa nadalje rastu postupno od nekih 280 pa do 450 kuna mjesečno. A što radi HDZ, po svom ustaljenom principu povećava prije svega visoke plaće za puno manji broj ljudi. Po njihovom modelu gdje smanjuju stopu s 36 posto na 30 posto de facto male plaće uopće ne rastu, a pogoduju samo rastu plaća iznad 18 i više tisuća kuna, i to je već drugi put da to čine. Prvi put je bilo kad su pomjerali onaj razred oporezivanja kada su rasle plaće također samo ljudima s plaćom iznad 18 tisuća kuna, to je ta bitna razlika između HDZ-a i SDP-a. 

Primjer drugi, vi ste vidjeli u njihovom programu da oni obećavaju 20 tisuća novih stambenih subvencioniranih kredita. Nismo mi načelno protiv subvencioniranja kredita, to je za mlade ljude koji imaju kreditnu sposobnost. Međutim, ja vas pitam, koliko je u Hrvatskoj trenutno mladih ljudi, pogotovo u ovim uvjetima krize, koji stupanjem na radno mjesto ostvaruju plaću toliko visoku da mogu ispuniti uvjete banaka za dobiti kredit? Jako ih je mali broj. A i banke su zatvorile pipu.

A mi želimo pomoći širem krugu mladih ljudi i zato smo alternativno predstavili i ponudili model subvencioniranja najamnina. Dakle, da mladi ljudi koji žele zasnovati obitelj ili čak i studenti kojima treba pomoći da mogu osigurati stanovanje po uvjetima koji se uklapaju u njihovu nižu plaću i stvarne mogućnosti. Tu se mnogi mladi ljudi mogu pronaći, a onako samo neki koje banke hoće kreditirati. To je ta ogromna razlika.

Mi vodimo računa o socijalnim kriterijima i jednakim mogućnostima za sve. HDZ i HNS ovih par godina su nudili model samo za odabrane koji mogu ispuniti te vrlo stroge uvjete. Ja sam računao, 20 tisuća novih stambenih kredita s modelom potpore od oko 40 posto za kredit do 100 tisuća eura te u razdoblju od npr. 10 godina otplate kredita zahtjeva ukupni iznos od  oko 6 milijardi kuna, što je vrlo ozbiljan novac.

Za tih 6 milijardi kuna istovremeno možete subvencionirati u 10 godina otprilike 35 tisuća mladih obitelji, dakle skoro duplo više s čak do 200 eura mjesečno stanarine, a što nije mali novac jer je to gotovo 50 posto vrijednosti prosječne mjesečne stanarine.

Dobra će biti oba rješenja ako će ponuđene mjere zadržati mlade u Hrvatskoj pa da imate koga subencionirati. No, obećane minimalne i prosjećne plaće su neambiciozne kad se kompariramo s drugim zemljama Europske unije, pa i susjednim najbližim. 

Tu postoji isto značajna razlika u poimanju i pristupu između nas i HDZ-a. Pri tome, mislim da smo mi tu jako realni kad kažemo da nije vlada ta koja određuje koliko će iznositi za godinu ili za četiri godine plaća u privatnom sektoru. Vlada samo može raditi na tome da se gospodarstvo razvija pa da onda poduzetnici imaju veće prihode i veću zaradu koju će podijeliti s radnicima, odnosno osigurati rast plaća. Međutim, ono što vlada može jeste porezno rasteretiti plaće i na taj način direktno utjecati na nihovu visinu.  A o tome smo već prethodno govorili.

Što se tiče minimalne plaće, tu je nešto drugačija situacija. Vlada je ta koja doista propisuje visinu minalne plaće, uvijek krajem godine za sljedeću godinu. Mi smo predvidjeli da bi već do kraja 2021. minimalna plaća bila definirana na razini od 4.000 kuna kako bi na taj način zaštitili najugroženije radnike, njih oko 40.000. Ali i dalje moramo biti svjesni da te plaće ne isplaćuje država i vlada već da je to i u slučaju minimalne plaće trošak poduzetnika, i to prije svega u tradicionalnom industrijskom sektoru. Zato smo odlučili pomoći i njima kao ne bi narušili njihovu konkurentnost, pa ćemo pokriti 50% doprinosa koje obračunavaju radnicima na plaću.

Budite sad malo ‘neoprezni’ pa mi odgovorite konkretno, naprimjer oko ove mjere o plaćanju PDV-a po naplati ili ispostavi fakture, hoće li ta mjera ostati trajna ukoliko vlast poslije izbora formira Restart koalicija s SDP-om? Dajte mi odgovor za koji vas možemo postizborno hvatati za rečeno.

Ostat će trajna mjere u okvirima europske direktive, znači ovo što je sada po nama treba ostati trajno jer to obuhvaća preko 90 posto svih poduzetnika, prvenstveno mikro i malih. 

Hoće li odluka o moratoriju na kredite i leasinge biti na jednoj od prvih sjednica vaše vlade ako je formirate poslije izbora? 

Tako je. Ova vlada je to prepustila bankama, a mi smo predložili zakon koji to definira gdje se jasno kaže da su banke u obavezi ponuditi ljudima moratorij, onima koji hoće i trebaju. Ne svi nego oni koji ispunjavaju neke pretpostavke kao na primjer da su im prihodi i poslovna aktivnost značajno pali i slično.  Moram reći da su se stvari ipak nešto pomakle u tom segmentu i da su velike poslovne banke  reagirale na zahtjeve poduzetnika i zaduženih građana. Ja to pozdravljam. Posebno bih rekao da su za turistički sektor omogućili odgodu otplate kredita čak do 6 mjeseca iduće godine. No, ima tu još prostora za napredak. 

Vezano za sredstva iz eu fondova, ministar Pavić i Vi u zadnje vrijeme ste se u nekoliko javnih istupa vrlo oštro isprozivali za loš rad, a ja mislim da se ni HDZ, a ni SDP, na čijem ste komilu eu fondova osobno bili, niste baš proslavili. 

Puno je tu manipulacije od strane ministra Pavića. Jedini pravi pokazatelji su službeni podaci objavljeni na stranicama Europske komisije i ministarstva kojim Pavić upravlja. A tamo stoji da je u našem mandatu, unutar proračunskog razdoblja 2007-2013., isplaćeno ukupno 87,5% raspoloživih novaca u hrvatski proračun. Naglašavam “isplaćeno”, a ne ugovoreno s čime Plenković i Pavić manipuliraju. Jer od ugovorenog do isplaćenog je dug i trnovit put. Evo na primjer, mi smo uspjeli ugovoriti oko 126% raspoloživog novca, a povukli smo 87,5%.

I onda kreće nova financijska perspektiva 2014-2020., a danas 7 godina poslije, na samom kraju tog proračunskog razdoblja HDZ-ovci govore o 90% ugovorenog, ali nažalost samo oko 31% “isplaćenog” novca. I tu manipuliraju kad kažu da smo im mi 2015. ostavili oko 9% ugovorenog i svega 2% isplaćenog novca iz tog novog proračuna. Jer nisu rekli da uvijek je za sve zemlje u prvoj godini programiranje i planiranje projekata, a u drugoj godini počinjete realizirati projekte. U 2015. smo mi stvarno ugovorili tih 9 posto i potrošili oko 2,5 posto. Međutim, u toj godini prosjek cijele Europske unije ugovorenih sredstava je bio 10-tak posto, a iznos potrošenih u EU 3 posto jer smo svi bili na samom početku. A onda dolazi HDZ i do dan danas taj jaz, ta rupa između Hrvatske i EU se širi.

Hrvatska iz godine u godinu zaostaje za prosjekom EU. Vlada HDZ-a je promijenila tri ministra na toj poziciji, a nijedan od njih nije napravio dobar posao. To je istina. I danas je Hrvatska zadnja u Europi po iskorištenosti novaca, a jedini kriterij su isplaćena sredstva. 

To je, dakle, jedina prava istina o iskorištenosti eu fondova, zadnje mjesto u Europi. To govori sve, a ostalo su političke interpretacije i manipulacije, zar ne?

Da. To je tako. Mi danas imamo iskorištenih 31 posto, prosjek Europske unije je sad 47 posto, taj raspon od 16 posto, to je ta rupa, a neke zemlje poput Irske i Portugala su na duplo od Hrvatske, gotovo 60 posto iskorištenih, odnosno ukupno isplaćenih sredstava u ovom trenutku. 

Poljska, Češka… niz ostalih europskih zemalja se reindustrijaliziralo i razvilo zahvaljujući novcu iz europskih fondova…

Poanta je da, po pravilu N+3, mi imamo još tri godine koristiti taj dio novca, a onda od iduće godine imamo već i dodatni novac iz novog proračunskog razdoblja 2021-2027. godine. Nevjerojatno je kako vrijeme brzo ide, ali nažalost rezultati su skromni i mogli bismo veliki dio ovog novca izgubiti. Ne zaboravimo da u isto vrijeme mi plaćamo svake godine preko 3,5 milijardi kuna u EU proračun, i tako smo na početku svake od tih godina u minusu za taj iznos koji tijekom godine treba nadoknaditi.

Čini se da u Hrvatskoj imamo političare koji ne znaju potrošiti nepovratna sredstva iz EU fondova, pa kako da onda ti isti s bankama razgovaraju?

Jako porazno. To je porazna činjenica.

Ministar gospodarstva Darko Horvat je izjavio da već sad kreće s natječajima za sredstva nove financijske perspektive bez obzira što se još ne zna koliko će točno sredstava biti i kad su moguće prve isplate, ali da želi uštedjeti na vremenu. 

To je u redu. Tu je kvaka, Plenković se hvali ugovorenim sredstvima, to ne znači ništa u smislu da li će taj novac u konačnici biti povučen. Vrlo je važno da se u konačnici projekti realiziraju, da se računi o odrađenim poslovima i uslugama, građenju ili kupnji određenih roba i slično, pošalju u Europu i da iz Europe novac transferiraju u hrvatski proračun.

Zašto je toliko spor proces digitalizacije, zašto se ponovno vraćamo na šaltere nakon popuštanja epidemioloških mjera?

Ovo vrijeme krize je pokazalo da se može, ako se hoće, i učiti i raditi na daljinu, dobivati informacije i dokumente online. Sve je u ljudima, ili imate čovjeka koji je kompetentan i spreman se uključiti u jedan takav ozbiljan projekt ili ga nemate. Mi smo krenuli tih putem i imamo izuzetno kvalificiranog čovjeka koji je u Hrvatskoj među najvećim stručnjacima digitalizacije – Marka Rakara koji je već predstavio kompletan program digitalizacije. Vjerujem da možemo uz financijsku potporu koja je uključena u sve moguće prioritete EU fondova i drugih programa Europske unije napraviti taj iskorak. Znači, imamo Marka koji je jako dobro oblikovao strategiju kojim putem ići i imamo novce. Prema tome, nema niti jedne prepreke da taj proces ne ide vrlo intezivno dalje. 

Reći ću Vam još jednu stvar na kojoj gospodin Rakar cijelo vrijeme inzistira, a to je da moramo na tome razvijati poduzetništvo. To je izuzetna prilika koja doprinosi promjeni strukture ekonomije i bržem rastu IT sektora koji je u najvećoj mjeri baziran na znanju i novim idejama. Danas naši mladi ljudi doprinose zapadnim ekonomijama, a ne našoj jer iseljavaju. Marko je to oblikovao u tzv. “iterativni agilni sustav” koji bi trebao zaposliti stotine mikro i malih poduzeća u području digitalne ekonomije i IT sektora koji bi se uključili u taj ogromni posao.

IT sektor ima sreće kad je u pitanju poslovanje jer ne ovisi samo o domaćem tržištu niti o javnim potporama, posluju online s cijelim svijetom. 

U ovom slučaju je prilika i da država doprinese razvoju tog sektora nudeći nove poslove, a istovremeno rješavajući vlastite problem digitalizacijom javne uprave, javnih usluga građanima i poduzetnicima. 

Što će biti s potporama malim i srednjim poduzetnicima drugih sektora ako formirate vladu? Trenutačno su u HAMAG-u tisuće zahtjeva za potpore koje su podnijeli poduzetnici na temelju javnoga poziva. Poduzetnici ne dobivaju odgovore jer navodno nema novca, a nema ni kadrova da obrade te tisuće zahtjeva?

Budimo sasvim konkretni tu, to je izravna posljedica onoga što sam već rekao. Poslovne banke nisu u zadnja tri mjeseca reagirale dobro u smislu da opskrbe ekonomiju i poduzetništvo gladno novca s potrebnom likvidnosti. I onda se dogodilo da su ljudi pohrlili tamo gdje je je postojala informacija da novca ima, a to je bio HAMAG-BICRO i HBOR. Međutim, taj novac koji je tamo je apsolutno nedovoljan. Kao što je administrativni kapacitet tih institucija ograničen da bi u kratkom vremenu obradili tolike zahtjeve.

Ministar Marić je s emisijom novih obveznica dokazao da jeftinog novca na tržištu za Hrvatsku itekako ima.

Ovo što se dogodilo prije dan dva, to ide u refinanciranje one obveznice koja je dospjela i de facto Hrvatskoj ne ostane niti kuna za nove projekte u smislu dodjele potpora poduzetnicima. Nema veze je li kroz Hamag ili HBOR ili direktno kroz potpore ministarstava. Taj novac je otišao isključivo da bi se pokrio raniji kredit i zaduženje, a ne ostaje novca za proširenje fonda u državnim institucijama iz kojeg bi se “namirio” veći broj poduzetnika. To je problem. Trenutno smo u minusima u svim segmentima i država teško dolazi do svježeg novca i sad je važno da poslovne banke pokažu svoju društvenu odgovornost u ovom trenutku i da se uključe u gospodarski život Hrvatske i da pomognu da što bezbolnije prevladamo ovu fazu. 

U redu je da pozivate banke na društvenu odgovornost, ali bolje rješenje je da donesete zakon koji će ih obvezivati na nešto konkretno.

Na taj dio ih ne možemo zakonski obvezati, to je ipak stvar tržišnih odnosa i naraslih rizika koji ih u tome sputavaju. Ali na primjer problem moratorija na kredite i leasinge i te kako da možemo zakonski urediti. To su napravile i zemlje u našem okruženju poput Slovenije, a mi smo još u travnju poslali takav zakon u saborsku proceduru pa je HDZ to glatko odbio.

Kad govorite o reformi javne uprave i samouprave, što planirate i u kojim rokovima? Naime, već ste u onoj vladi u kojoj ste sudjelovali govorili o toj reformi pa je niste proveli, dapače čak ste i zakonom povećali broj vijećnika, članova županijskih skupština… Hoćete li ukinuti županije?

Nismo mi povećavali broj lokalnih dužnosnika. Naprotiv, u tom vremenu krize mi smo ograničili zapošljavanje u javnom sektoru i za nekoliko tisuća smanjili broj ljudi u javnoj upravi na državnoj razini. To je bio rezultat naše vlade. Par tisuća je bilo manje ljudi u administraciji nego što je bilo na početku mandata. Nije bilo uhljebljivanja, zaista smo vodili o tome računa jer je bila kriza i jako smo pazili na svaku kunu. Vi se sjećate da smo imali onaj sustav ‘revolving door’ u uredima ministara gdje su ljudi dolazili i odlazili s ministrom, a ne bi se uhljebljivali tu za sva vremena. Nažalost, u zadnjih par godina opet se razbuktao “uhljebizam” pa je danas na tisuće više ljudi i u javnoj upravi i u javnim poduzećima.

Po pitanju općina i županija jasno smo rekli – smanjit ćemo broj jedinica lokalne samouprave jer to traži preko 80% naših građana koji shvaćaju da je ovaj sustav sa 556 jedinica neodrživ. 

HDZ je jasno rekao da neće ukinuti županije. 

Moram reći da je to i očekivano. Rekli su i da neće smanjivati broj jedinica lokalne samouprave. Govore tek o nekakvom povezivanju na razini obavljanja dijela zajedničkih funkcija. Njima su i županije i lokalne samouprave “uhljebistan” i na tome baziraju svoju stranačku infrastrukturu. Mi tu ne kalkuliramo. Želimo smanjiti broj jedinica lokalne samouprave. Došlo je vrijeme da više nema nazad. Mi se obvezujemo da ćemo odraditi do 2023. cijeli proces, a da bi se do lokalnih izbora 2025. stvorili svi uvjeti da se izbori provedu po novom teritorijalnom ustroju. 

Zar to nije moguće napraviti već za predstojeće lokalne izbore 2021. godine?

Nije moguće. Niti zakon dopušta da se godinu dana prije izbora mijenjaju bitno stvari, a niti je realno jer će to biti reforma svih reformi u narednih par godina.   

Ako smo radi ‘korone’ mogli sve rješavati za dan dva ili najviše tjedan, zašto je nemoguće u godinu dana napraviti novi teritorijalni preustroj i provesti lokalne izbore?

Zakonski je definirano da se godinu dana prije nekih izbora ne smije mijenjati ključne odrednice izbornog sustava. A i prekratko je vrijeme jer transformirati zemlju s otprilike 556 jedinica i istovremeno provesti proces decentralizacije, promjenu nadležnosti, preusmjeravanje novca prema njima…

Ako nije moguće u tako kratkom vremenu provesti reformu ukidanjem broja općina, gradova i županija, jeli moguće nekim drugim načinom pokušati smanjiti preveliku administraciju, npr. ukidanjem nepotrebnih 313 ureda turističkih zajednica koje imaju svoja vijeća, skupštine, parafiskalne obaveze gospodarstvu itd? 

To da. Složit ću se s tim i podsjetiti da je jedan od ovih naših zakonskih prijedloga koje sam spomenuo od prije tri mjeseca bio usmjeren na smanjenje tzv. parafiskalnih nameta gdje smo ukupno predložili radikalno rezanje 6 parafiskalnih nameta među kojima su tri komorska; 50 posto skida se članarina HGK-u, 50 posto HOK-u i 50 posto turističkim zajednicama. To znači odmah sutra prepoloviti broj turističkih zajednica u Hrvatskoj. I onda dati fokus na taj manji broj koji ostaje i dati im vrlo jasne zadatke koji je njihov posao i što moraju odraditi u idućem razdoblju. Međutim, to je samo prva faza. 

Ne čini li vam se uistinu pretjeranim da se turističkim sektorom bave u službama u općinama, gradovima i županijama, zatim u turističkim zajednicama općina, gradova i županija, pa u HTZ-u i onda, konačno, u zasebnom ministarstvu za turizam, dakle, cijela vojska ljudi koja živi od turizma, a ne doprinosi značajno njegovu razvoju, zar ne? 

To je taj uhljebizam koji treba početi rješavati i omogućiti prostor za disanje i građanima i poduzetnicima. 

Hoće li vaša reforma biti ambiciozna i radikalna ili samo manja simbolična?

Počet ćemo od “glave”, najavili smo redukciju broja ministarstava i uprava, što je vrlo važno jer ako vi samo spojite ministarstvo, a ostanu sve moguće uprave onda od toga nema nikakvog efekta. 

To je prvi korak, a drugi korak je digitalizacija koja bi mogla omogućiti daljnju racionalizaciju cijelog sustava. Digitalizacija u mnogočemu zamjenjuje ljude, ali istovremeno povećava i transparentnost cijelog sustava javne uprave. Smanjuje korupciju, to moram posebno istaknuti. Sama činjenica da vi možete neke usluge dobiti online sprječava taj kontakt javnog službenika i zainteresiranog građanina i prevenira mogućnost tzv. sitne korupcije. A naši građani su svjesni onoga što govorim i znaju kako se neke jednostavne stvari rješavaju jako teško ako nemate sreće pa naletite na nekog korumpiranog službenika. Digitalizaciju stavljamo u funkciju veće efikasnosti javne uprave, dakle u funkciju građana, uštede njihovog vremena i novca. 

Možete li biti malo samokritični kao bivši ministar, a možda i budući. Ocjena onog prvog mandata s vremenskom distancom i projekcija na mogući sljedeći mandat, a da je nešto ‘dobra škola’ iz vremena prve vlade?

Taj mandat je za naše političke suparnike bio loš, a mi držimo da smo puno toga pomakli i napravili. Nabrojit ću što jer volim uvijek argumentirano govoriti. A da smo mogli više, uvijek se može još puno više. Sjećate se projekta fiskalizacije koji je bio revolucionaran u uvođenju reda, to je najozbiljnija reforma koju smo mi proveli pa i u odnosu na mnoge vlade posljednjih 20 godina. Drugo, veliki projekt legalizacije nelegalne imovine jer smo morali jednom to staviti na stol. Vrlo teška i nezahvalna priča, možda i nepoštena i nepravedna prema svim onim ljudima koji su poštivali zakon i nisu gradili bespravno. Ali,  s obzirom na ogromni broj neriješenih problema u tom području morali smo podvući crtu. 

Riješili smo problem oko 55.000 hrvatskih obitelji, građana koji su bili zaduženi u švicarskom franku i situaciju koja im je prijetila bankrotom i gubitkom vrijedne imovine.

Mi smo napravili prvi veliki digitalizacijski projekt e-građanin. Projekt je danas aktivan i on se cijelo vrijeme nadograđuje na platformi koju smo mi ostavili, te se može svrstati u jednu od ozbiljinijih reformi za koju treba nešto vremena da medju narodom bude opće prihvaćena. 

Jednom rečenicom, unatoč svim kritičarima koji su samo prije tri mjeseca udarali po današnjem predsjedniku države i pokušavali dokazati da njegova vlada nije bila dovoljno sposobna i da nema dovoljne rezultate, taj je čovjek izabran za predsjednika čime su ljudi i građani najbolje ocijenili cijeli mandat SDP-ove vlade. Vjerovali su onome što je predsjednik Milanović argumentirano elaborirao. 

Ova vlada, kada je riječ o ozbiljnijim reformama, nije se u pet godina pomakla ni milimetra.

Značajan dio javnosti ipak percipira uspoređujući SDP-ove vlade, onu Račanovu mnogo uspješnijom nego ovu Milanovićevu…

Račanova vlada bila je vrlo uspješna. Mnogi su zaboravili da je tada, nakon potpunog kraha ekonomije krajem 90-tih godina, Račanova vlada digla zemlju i gospodarstvo na stope rasta iznad 5%. Tome je doprinio i veliki projekt izgradnje autoceste. Slična je sudbina zadesila i Milanovićevu vladu. Došli smo u najtežem vremenu krize i opet imali nezahvalni zadatak da zemlju izvlačimo iz gliba koji nam je ostavio HDZ. Kad smo preuzeli vlast deficit u državi je bio 25 milijardi kuna. Baš kao i danas. Dug države je u te četiri prethodne godine nasrastao za oko 100 milijardi kuna i mi smo to sve trebali usporiti i smanjiti deficite, te u tim uvjetima vratiti zemlju na putanju gospodarskog rasta. I sve to smo uspjeli.

Ostavili smo HDZ-u 2,5% rasta u 2015. Što oni do danas nisu bitno nadmašili. A izgleda da se povijest ponavlja i da ćemo opet, po treći put imati tešku zadaću da oporavimo gospodarstvo i “peglamo” te minuse u državi koja se i na kraju ovog HDZ-ovog mandata suočava s deficitom od 25 milijardi, padom BDP-a za 10%, i rastom javnog duga na rekordnih 315 milijardi kuna.

A najslabija karika u vladi Andreja Plenkovića? 

Ne mogu se sjetiti tko bi u ovoj vladi bio neka jaka karika, uopće postoji li? A najslabija? Ne znam od koga bih u tom dugom nizu loših ministara krenuo? Najaktualnije ime je ministra Ćorića koji je u sedam dana “upao” u dvije velike afere. Onu s INA-om i potpisom memoranduma o transferu nafte iz slavonskih polja u Mađarsku i Slovačku na preradu umjesto da se ista prerađuje u hrvatskim rafinerijama. Ili ovaj slučaj s vjetroelektranom oko koje se razvila ogromna afera koja seže do samih vrhova HDZ-a.

Prije toga smo imali velike afere s ministrima poput Kuščevića, Gorana Marića, ministricom Žalac, Tolušićem, potpredsjednicom vlade Dalić… Sama činjenica da je od 15 ministara koji su otišli iz vlade čak 11 moralo otići zbog sumnji na neke suspektne radnje dovoljno govori koliko je zapravo slabih karika u toj vladi bilo. U konačnici, niti sam premijer se ne može od toga oprati i izvući jer on taj koji je birao tim i on nosi punu odgovornost za sve ljude koje je birao.

I pitanje za kraj, kakvu turističku sezonu predviđate, hoće li je uopće biti? Usput, što je s tom aplikacijom za iznajmljivače koju je najavilo ministarstvo turizma, a što je izazvalo dosta podsmjeha u javnosti i kritike? 

Netko je dobro rekao da je to toliko loša ideja da sumnja da je to netko HDZ-u podmetnuo. 

Negdje i u vašem programu stoji isto zapisano da će se raditi aplikacija za iznajmljivače ili nešto slično…

Ne ne, to je sasvim druga stvar. Ovdje je riječ o ideji da se konkurira globalnim kompanijama koje već godinama vladaju tim turističkim tržištem s jednom paradržavnom kompanijom u 21. Stoljeću, u uvjetima tržišne ekonomije, koja nema nikakve šanse da se izbori za primat. Zar ne mislite da bi mnogi drugi poduzetnici u Hrvatskoj, a ne država pokušali oformiti nekakav ekskluzivni hrvatski portal za pružanje turističkih usluga i na tome zarađivali novac da je to baš tako lako i moguće. 

Što se tiče turizma, možemo se samo voditi ovim nekim brojkama koje ne obećavaju da bi sezona mogla biti bolja od onoga što se očekivalo, dakle tih nekih 30-ak posto ukupnoga prometa, a ako i to bude mogli bi biti koliko toliko zadovoljni. Ono što je apsurdno, ova vlada nije bila blagonaklona prema turističkom sektoru. 

U kojem roku ćete smanjiti PDV u turizmu, a za rokove pitam jer je Grčka već za ovu sezonu smanjila PDV za turistički sektor ove sezone i u startu postala značajno konkurentnija na tržištu?

Naša mjera je smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto. Ova vlada nije smjela dizati PDV, kasnije su ga morali smanjiti. Sjetite se i udara na 110 tisuća malih iznajmljivača kojima se trebao pet puta povećati paušalni porez, to smo uspješno spriječili. Udarili su na nautički sektor, a sad se apsurdno pozivaju na male iznajmljivače i nautičare kao mogući spas sezone. Neko koga si doslovno ubijao u poslovnom smislu i novim opterećenjima, sad u njemu vidiš spas. To samo govori o nedosljednosti te vladine politike. 

Upravo zato mi smo cijelo vrijeme, a ne od jučer, zagovarali ove mjere pomoći radnicima i poduzetnicima. I sve ostale mjere od minimalne plaće i poreznog rasterećenja plaća te mjeru smanjenja PDV-a za turizam promoviramo već dvije godine. To je ta bitna razlika, to nije kreirano jučer kao što je to sad HDZ improvizirao preko noći. To je naše čvrsto strateško opredijeljenje, smanjit ćemo PDV u turizmu i u ugostiteljstvu na 10 posto. Ova mjera će ići što prije, možda već od 1. siječnja. 

Svakako u 2021. godini jer želimo odmah turističkom sektoru stvoriti određenu relaksaciju, prije svega kroz pomoć za likvidnost, kako bi lakše prebrodio posljedice ove krize. Mi već dvije godine upozoravamo da je Hrvatska na Mediteranu jedna od najnekonkurentnijih zbog ogromnom poreznog opterećenja i visokog PDV-a.  

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA