Hrvatski sabor je većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2023. i 2024., a za proračun je glasovalo 77 zastupnika saborske većine, jedan više od potrebnih 76, a protiv se izjasnilo 49 oporbenih.
Sabor je potvrdio Vladinu odluku o prihvaćanju samo devet od ukupno 450 amandmana – četiri su saborske većine, pet oporbenih amandmana. U pitanju su amandmani klubova ZLB-a i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP) ukupno vrijednih tek 11 milijuna kuna, što je oporba nazvala “kikirikijem”.
Tako su povećana sredstva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, za sanaciju Eufrazijeve bazilike u Poreču, program Hrvatske knjižnice za slijepe, međunarodnu promociju hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije te za čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje.
Dijelom proračuna postali su i amandmani klubova HDZ-a, HNS/HSU-a, Mire Totgergelija (HDZ) i Veljka Kajtazija (romska manjina) kojima se osiguravaju sredstva za projekt izgradnje modularne zgrade u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, za sanaciju osječke Tvrđe, opremanje Opće bolnice Bjelovar te za Nacionalni plan uključivanja Roma do 2027. godine.
Prihodi Državnoga proračuna za 2022., iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, proračunski manjak penje se iznad devet milijardi kuna.
“Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije”, poručio je premijer Plenković kod predstavljanja proračuna Saboru.