Institut za javne financije je objavio kako su hrvatski građani najpesimističniji su u Europskoj uniji kad je u pitanju njihova financijska budućnost, a i imaju i najnižu razinu povjerenja u institucije u EU.
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina – Eurofound, krajem rujna 2020. objavila je novo izvješće u kojemu su rezultati ankete o utjecaju pandemije koronavirusa na privatni i poslovni život građana diljem Europske unije.
Od travnja do srpnja 2020., unatoč blagom poboljšanju situacije u pogledu radnog vremena i sigurnosti posla, došlo je i do vrlo nepovoljnog kumulativnog socijalnog i ekonomskog utjecaja pandemije na živote građana, osobito žena i mladih. Hrvatski građani su u anketi istaknuli znatne egzistencijalne probleme, pesimistični su po pitanju svoje financijske budućnosti i imaju vrlo nisku razinu povjerenja u nacionalnu vladu i EU.
U srpnju je Hrvatska bila zemlja EU-a u kojoj se najčešće izvještavalo o velikim poteškoćama pri sastavljanju kraja s krajem (23%) i samo je 9% ispitanika u Hrvatskoj očekivalo da će se njihova financijska situacija u sljedeća tri mjeseca poboljšati, dok je u Estoniji i Latviji takav osjećaj imalo 24% odnosno 18% ispitanika.
Drugim riječima, hrvatski su građani imali najnižu razinu optimizma u pogledu svoje financijske budućnosti. Osim toga, najnižu razinu povjerenja u EU opet imaju ispitanici u Hrvatskoj te Grčkoj, a visoku razinu u Irskoj, Poljskoj i Litvi.