Baš me briga što Mađarska mora nema - Kanal 5

Baš me briga što Mađarska mora nema

I dok se hrvatska službena politika ponaša nezainteresirano i ravnodušno, previše se ne uzbuđuje, a niti je pretjerano zabrinuta i proaktivna na mađarske provokacije, politika aktualnog dugogodišnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana, nastavlja se. Ne samo pretenzijama prema Hrvatskoj, nego i prema ostalim susjednim zemljama koje graniče s današnjom Mađarskom ili su nekad u povijesti bile s njom u zajedničkoj državi. Kao takva mađarska politika samo je na korak – čini se – do otvorene nacionalističke politike s teritorijalnim pretenzijama prema Sloveniji, Rumunjskoj i Srbiji, a najviše ipak prema Hrvatskoj.

Ovih dana opet su aktualne povijesne zemljopisne karte koje se objavljuju u mađarskoj javnosti. Konkretan povod je 100.-ta obljetnica od potpisivanja sporazuma u Trianonu u Versaillesu kojim je Mađarska dobila današnje zemljopisne i državne granice. Dovoljan je i letimičan pogled na te Orbanu omiljene ‘povijesne zemljopisne karte’ s podebljalim granicama takozvane ‘velike Mađarske’.

Možda ih Orban ocrtava podebljane ‘hrvatskom naftom’? Hrvatska bi mu Vlada svakako trebala snažnije i jasnije odgovarati, i to predvođena braniteljima i herojima domovinskog rata. Uzvratiti na svaku njegovu neslanu poruku oblikovanu u dobro smišljenu provokaciju. Hrvatska bi možda trebala odgovarati fotografiranjem ispred zemljopisne karte Europske unije s ‘podebljanim’ granicama današnje Republike Hrvatske i zaokruženih europskim žutim zvjezdicama, ali svakako i glasnijom osudom najprije u domaćoj javnosti, a potom u Europskom parlamentu.

Dakle, zašto baš na dan 4. lipnja? Taj povijesni datum je uklesan na spomenik postavljen na lokaciju koja je mjesto doticaja današnjih granica Mađarske, Srbije i Rumunjske. Današnji datum mađarska vladajuća politika s premijerom Orbanom drži jednim od najtragičnijih u mađarskoj povijesti. Naime, nakon završetka Prvog svjetskog rata, u palači Trianon u Versaillesu potpisan je sporazum kojim je raspadom Austro-Ugarske monarhije značajno smanjen dotadašnji mađarski teritorij za gotovo dvije trećine današnjeg teritorija. Mađarska je kao dio poražene Austro-Ugarske morala predati dvije trećine svog teritorija i polovicu svog multietničkog stanovništva. Mađarski čelnik između dva rata Miklos Horthy ušao je u savez s nacističkom Njemačkom, dijelom i kako bi pokušao povratiti izgubljene teritorije. No, novi sporazum potpisan 1947. godine samo je potvrdio granice određene u Trianonu.

Učestalo fotografiranje i promoviranje ispred ili u blizini povijesnih zemljopisnih karata koje prikazuju takozvanu ‘veliku Mađarsku’ nije slučajno, još manje bezazleno, pogotovo ne u Europi 21.-og stoljeća koja gradi uniju bez granica. Ponavljanje provokativnih ispada putem javnih istupa i objavama putem društvenih mreža čini se kao svojevrsno anketiranje i ispitivanje bila onih na koje se te neprimjerene provokacije tiču. Ispituje se i osluškuje stupanj političke osjetljivosti na pitanje teritorijavnog integriteta i suvereniteta susjednih zemalja i naroda na jedan vrlo perfidan način koji se samo na prvi pogled čini sitnom ‘djetinjastom zaigranošću’ tijekom perioda provedbe mature u školskome sustavu.

“Koronavirus diktator” Viktor Orban nije nimalo bezazlen već je u pitanju političar kojemu su Europska komisija i Europski parlament već pokazali nekoliko puta ‘žuti karton’, no Orban ne odustaje, samo taktizira.

Podsjetimo, ta nedavna posljednja provokacija prema Hrvatskoj je bila objava sa slikom globusa na kojem je Mađarska prikazana mnogo šire i od nekadašnjih granica “Velike Mađarske” iz doba Austrougarske. U Mađarsku je ubrojena gotovo kompletna Hrvatska, bez Istre, ali s cijelom hrvatskom jadranskom obalom.

Nimalo slučajnim i naivnim ne treba primati ovakve ispade službene mađarske politike jer su to perfidni pozivi na reviziju teritorijalne podjele. Možda ne sad, ali svakako u nekoj doglednoj budućnosti. Očito je da Orban javno sanja takav rasplet zajedno s dijelom mađarske političke desnice.

Ni članstvo u Europskoj uniji Mađarskoj nažalost nije pomoglo da zaboravi sporazum zapadnih zemalja u Trianonu. Orban je po dolasku na vlast pokrenuo “nacionalnu politiku” kojoj je cilj tzv. jedinstvo Mađara, pa sporazum iz Trianona on i politička destnica drže “komadanjem zemlje”.

Zato datum 4. lipnja, nimalo slučajno, u Mađarskoj je proglašen “Danom nacionalnog jedinstva”, a tim povodom aktualna mađarska Vlada šalje vrlo izdašne financijske potpore institucijama, udrugama i skupinama u dijaspori.

Kakva je poruka koju Viktor Orban šalje susjednim državama i narodima skorim otkrivanjem spomenika “Nacionalno jedinstvo” u Budimpešti, a na kojem će biti navedeni mađarski nazivi sela i gradova prije sporazuma u Trianonu?

Orban je već odavno stvorio tenzije unutar Europske unije, dodatno i nacionalističkim ispadima prema susjednim zemljama, a njegova politika realnost samo bi mogla pogoršati status mađarske dijaspore. Rumunjski nacionalisti Orbana optužuju za teritorijalne pretenzije prema dijelovima Rumunjske, najviše Transilvaniji. Na Orbanovu politiku s oprezom gledaju u Srbiji i Ukrajini, dok su Slovenci vrlo oštro reagirali na nejgovu “maturalnu zaigranost” sa zemljopisnim kartama.

Kako će i hoće li Mađarska preboljeti događaj od prije 100 godina? S Orbanom nikako, nažalost. Njegove politike ne donose ništa dobro sagledavajući demokratske standarde mađarskog društva, posebno u pogledu nezavisnosti sudstva i slobode medija. Objave “zemljovida” svakako ne pridonose smislenom sagledavanju ni emocionalne ni političke stvarnosti. Viktor Orban treba prihvatiti bitno, a to je da je Europska unija tehnički i politički riješila emocionalne i političke probleme i nesporazume među mnogim zemaljama članicama Europske unije. Treba li, možda, po tko zna po koji put Orbanu za primjer istaknuti današnje odnose Francuske i Njemačke, ako treba, no problem.

Posebno bi Hrvatskoj trebale smetati podebljane linije na povijesnim zemljovidima ispred kojih se Orban fotografira i paradira na društvenim mrežama. Hrvatska je u svojoj novijoj povijesti obranila državne i zemljopisne granice pobjedom u nametnutom agresivnom ratu.

Hrvatski ministri možda ne znaju koja je cijena hrvatske nafte, ali moraju znati i nikad ne smiju smetnuti s uma koja je bila cijena hrvatske slobode i obrane hrvatskih granica u domovinskom ratu.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

CAPTCHA