U prospektu izdavača obveznica Erste banke, koje je kupila Sandra Švaljek u vrijeme dok je bila članica Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), na stranici 15 navodi se tzv. “regulatorni rizik” za obveznice, u kojem se naglašava kako postoji rizik od regulatora, odnosno HNB-a jer utječe na poslovnu politiku i rezultat poslovanja Banke i to “svojim odlukama i promjenama propisa”, objavio je portal Index u tekstu istraživačkog novinara Ilka Ćimića.
HNB tvrdi da je Sandra Švaljek, nakon što je pročitala upravo taj Prospekt, odlučila uložiti 2.5 milijuna kuna naslijeđenog novca u obveznice, te se pozivaju na tadašnje etičke standarde i zaključuju da nema ništa sporno u tome da član Savjeta HNB-a kupuje obveznice banaka koje nadzire.
HNB dakle, braneći Švaljek, tvrdi da je ona odluku o tome gdje će uložiti naslijeđene milijune, donijela nakon čitanja Prospekta u kojemu stoji kako upravo HNB, čija je ona bila visokopozicionirana zaposlenica, utječe na poslovanje banke, a time i na prinose od obveznica banke.
Isto tako HNB tvrdi da nije isto kojim se vrijednosnim papirom trguje te radi razliku između trgovanja dionicama i trgovanja obveznicama i poručuje kako je kupovina dionica za guvernera, viceguvernera, članove Savjeta i izvršne direktore zabranjena nacionalnim Zakonom o HNB-u, a kupovina obveznica nije.
Njihovo objašnjenje opovrgava sama burza koja je u jeku drame oko švicarskog franka izjednačila dionice i obveznice banaka kada je privremeno zaustavila trgovanje i dionicama i obveznicama tih banaka, a nakon presude u slučaju Franak.
Zaustavljanje trgovanja ujedno dokazuje i da su obveznice bile u to vrijeme rizične, što opet opovrgava tvrdnju HNB-a koji je rekao da je kupovina obveznica Sandre Švaljek imala karakter štednje. Štednja i obveznice ne mogu biti isto.
“Sandra Švaljek je kupila korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d. krajem 2012., u vrijeme kad je bila vanjska članica Savjeta HNB-a. Učinila je to na temelju javno dostupnih informacija, sadržanih u prospektu izdavatelja obveznica, koji je odobrila Hanfa”, stajalo je u posebnom priopćenju HNB-a u kojem se naglašava da su guverner HNB-a, zamjenica guvernera i zaposlenici postupali u skladu s propisima i etičkim standardima kad su trgovali vrijednosnim papirima banaka.
Naime, HNB tvrdi da je Švaljek pročitala prospekt koji ima 376 stranica te na temelju toga odlučila u te obveznice uložiti 2.5 milijuna kuna od nasljedstva. Isto tako tvrde kako su te obveznice imale “karakter štednje izjednačen s oročenim depozitom u banci”, odnosno da je to ulaganje bilo gotovo bez rizika.
No problem je što prospekt na više stranica objašnjava rizike, a na stranici 15 objašnjava “regulatorni rizik”, odnosno utjecaj HNB-a.
“Svojim odlukama i promjenama propisa iz njene nadležnosti, kojima uređuje poslovanje kreditnih institucija, HNB utječe na poslovnu politiku i rezultat poslovanja Banke. Navedene promjene mogu u nekim slučajevima imati za posljedicu promjene u smislu strožeg ili težeg načina poslovanja Banke, zbog čega se takve odluke i promjene propisa uobičajeno smatraju svojevrsnim rizikom povezanim s Izdavateljem”, stoji na stranici 15 Prospekta Erste banke.
U tom poglavlju naglašeno je kako “HNB temeljem Zakona o hrvatskoj narodnoj banci i Zakona o kreditnim institucijama izdaje i oduzima odobrenja za rad kreditnim institucijama… “.